ADVERTISEMENT

Kako piše Rapporteur, planovi su dio dugo očekivane analize politika prije proširenja, kojom Komisija razmatra kako bi EU s više od 27 članica trebala funkcionisati u oblastima poput donošenja odluka, budžeta, vladavine prava i institucionalnog uređenja.

Komisija je ranije potvrdila da priprema takve analize kako bi procijenila posljedice budućeg proširenja na ključne politike Unije.

Jedno od centralnih pitanja je jednoglasno odlučivanje, koje je i u sadašnjoj EU potrebno u pojedinim osjetljivim oblastima, uključujući dijelove spoljne politike, porezne politike i određena budžetska pitanja.

Evropska komisija već duže zagovara korištenje postojećih odredbi ugovora koje omogućavaju prelazak s jednoglasnosti na glasanje kvalifikovanom većinom bez formalne izmjene temeljnih ugovora EU.

Među mogućnostima koje se razmatraju je korištenje takozvanih passerelle klauzula, odnosno mehanizama kojima se u određenim oblastima način odlučivanja može promijeniti bez izmjene ugovora. Cilj bi bio smanjiti mogućnost da jedna država članica blokira odluku koju podržava velika većina članica.

Prema ranije objavljenim informacijama o pripremama Komisije, razmatra se i smanjenje broja međukoraka u procesu pristupanja za koje je potrebna jednoglasna odluka država članica.

U sadašnjoj praksi takvih odluka ima oko 150, dok se kao jedna od mogućnosti spominje njihovo smanjenje na približno 70, objedinjavanjem pojedinih odluka u važnije faze pregovora.

Takva promjena mogla bi biti značajna za zemlje kandidatkinje jer bilateralni spor između kandidata i pojedine države članice sada može zaustaviti otvaranje ili zatvaranje pregovaračkih poglavlja ili klastera.

Evropski parlament takođe se ranije založio za glasanje kvalifikovanom većinom u međufazama pregovora o članstvu, dok bi za konačni prijem nove članice i dalje bila potrebna saglasnost država članica.

U prijedlozima se razmatraju i zaštitni mehanizmi za države koje bi smatrale da odluka zadire u njihove posebno važne nacionalne interese.

Među mogućnostima koje su se pojavljivale u nacrtima su upućivanje spornog pitanja Evropskom savjetu i korištenje postojećih mehanizama za formiranje blokirajuće manjine.

Drugi dio priprema odnosi se na zaštitu vladavine prava nakon prijema novih članica. Komisija razmatra snažnije zaštitne klauzule u budućim ugovorima o pristupanju, koje bi omogućile reakciju ako nova članica nakon ulaska u EU odstupi od obaveza preuzetih tokom pregovora.

Istovremeno, Komisija se protivi stvaranju trajno različitih kategorija članstva u kojima bi nove članice imale manja prava od postojećih. Evropski parlament je također naveo da buduće članice trebaju imati ista prava i obaveze kao sadašnje države članice.

Rasprava o institucionalnim promjenama dobila je na značaju zbog mogućeg prijema zemalja zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije.

Crna Gora trenutno je najdalje odmakla u procesu pregovora, dok su Albanija, Ukrajina i Moldavija među zemljama čiji pristupni procesi posljednjih godina napreduju.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ranije je navela da proširenje mora biti praćeno unutrašnjim reformama EU kako bi Unija zadržala sposobnost donošenja odluka. U svojim političkim smjernicama navela je i mogućnost izmjena ugovora tamo gdje bi one poboljšale funkcioniranje Unije.

Objavljivanje analize politika EK prije proširenja, prvobitno planirano za 30. septembar, prema posljednjim informacijama pomjereno je na 6. oktobar.

Dokument bi trebao biti osnova za raspravu lidera EU o proširenju i institucionalnim reformama na sastanku Evropskog vijeća 15. i 16. oktobra.