Grupa od 11 zemalja Evropske unije udružila se kako bi zatražila prestanak "opstruktivnih" veta koji su posljednjih godina paralizovali spoljnu akciju Unije, ističući da načelo iskrene saradnje mora imati prednost, piše Euronews.
ADVERTISEMENT
"Kultura konsenzusa Unije važan je izvor njene legitimnosti. Zato i dalje težimo konsenzusu gdje god je to moguće", navode zemlje u pismu upućenom visokoj predstavnici Kaji Kallas, u koje je Euronews imao uvid.
"Ali moramo i da osiguramo da ta kultura konsenzusa podstiče zajedničko djelovanje, a ne da ga sprečava – inače ćemo imati legitimnost, ali ne i snagu", navode oni.
Pismo su potpisale Austrija, Danska, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Luksemburg, Holandija, Rumunija, Španija i Švedska. Njemačka, najveća članica, predvodi pozive za reformu spoljne politike Unije.
"Spoljna akcija Unije suočava se sa suštinski promijenjenim okruženjem, oblikovanim strateškim nadmetanjem, rastućom nestabilnošću i pokušajima podrivanja međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima", pišu u dokumentu, koji je poslat i onim članicama koje nisu potpisale.
"U takvom okruženju sposobnost Unije da brani svoje vrijednosti i interese zavisi od toga da li može brzo i djelotvorno da mobiliše svoju kolektivnu političku, ekonomsku i diplomatsku težinu".
Po pravilima EU, spoljna politika strogo podliježe jednoglasnosti, što znači da jedna jedina zemlja u svakom trenutku može da veže ruke ostalih 26 članica.
Taj obrazac se više puta ponavljao tokom 16-godišnje vladavine mađarskog premijera Viktora Orbana. Prije nego što je izgubio vlast u aprilu, Orban je redovno izazivao ogorčenje kolega koristeći veto da izvuče ustupke i unaprijedi svoje interese.
Početkom ove godine izazvao je neviđenu krizu kada je iznenada blokirao zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, koji su lično dogovorili lideri EU, zbog nesrodnog spora sa Kijevom oko naftovoda Družba.
Put naprijed
Na osnovu pouka iz Orbanovih godina, potpisnice izlažu pet načela koja bi, po njihovom mišljenju, trebalo da usmjere i unaprijede zajedničku spoljnu politiku Unije:
- poštovati načela iskrene saradnje i uzajamne solidarnosti
- češće koristiti konstruktivno uzdržavanje umjesto veta
- uzdržati se od povezivanja odluka iz spoljne politike sa "suštinski nesrodnim" pitanjima
- istražiti mogućnosti u ugovorima EU za prelazak sa jednoglasnosti na kvalifikovanu većinu
- navesti "obrazložene vitalne razloge" ako se takav prelazak blokira
"Pravni okvir za svih pet načela već postoji. Samo od nas zavisi da ih primijenimo i time unaprijedimo našu spoljnu politiku", stoji u pismu.
Ideja o aktiviranju takozvane "passerelle klauzule" iz člana 31. radi prelaska sa jednoglasnosti na glasanje kvalifikovanom većinom već dugo se raspravlja u Briselu i dobila je na značaju nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Prelazak bi mogao da se radi od slučaja do slučaja, a ne odjednom.
Zagovornici kažu da bi to ubrzalo donošenje odluka i spriječilo nepotrebne vete, dok protivnici tvrde da bi narušilo demokratsku legitimnost. Manje članice veto vide kao korisno sredstvo posljednje instance da odbrane svoje stavove i interese pred težinom većih država.
"Passerelle klauzula" opisuje se kao klasična kvaka 22, jer bi i sam prelazak sa jednoglasnosti na kvalifikovanu većinu zahtijevao jednoglasnost, što znači da bi protivnici gotovo sigurno pobijedili.
Zajedničko pismo poziva na "ozbiljne" konsultacije kako bi se eventualni spor riješio i pronašao kompromis.
Pritisak za preuređenje spoljne politike EU dobio je na zamahu nakon Orbanovog poraza, što mnogi vide kao dragocjeni prozor prilike koji bi mogao da se zatvori ako Marine Le Pen, izrazita evroskeptičarka, pobijedi na predsjedničkim izborima u Francuskoj naredne godine.
Njemačka i Francuska već su iznijele plan koji bi ojačao ulogu visoke predstavnice Kaje Kallas, ali je stavio pod neposredni nadzor predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen.