Lideri Europske unije otvorili su mogućnost ukidanja sankcija Siriji nakon svrgavanja Assada, no bez specifičnog vremenskog okvira.
Lideri zemalja EU usvojili ključne principe prema kojima će normalizirati odnose sa Sirijom nakon pada autokracije Bashara al-Assada, uz napomenu da je "još prerano" procijeniti što će biti s pobunjeničkim vođama koji vode prijelazni proces.
U zajedničkim zaključcima, čelnici država i vlada pozvali su na "inkluzivan i sirijski vođen politički proces" koji će jamčiti teritorijalnu cjelovitost zemlje, nacionalnu jedinstvenost, zaštitu svih vjerskih i etničkih manjina te poštovanje ljudskih prava, uz sprječavanje ponovnog izbijanja sektaškog nasilja, ekstremizma i terorizma.
Lideri su također naglasili da bi povratak sirijskih izbjeglica u Europu trebao biti "siguran, dobrovoljan i dostojanstven" zbog trajne nestabilnosti na terenu.
"Dogovorili smo se o glavnim principima i ciljevima našeg pristupa u odgovoru na pad Assadova režima", rekao je António Costa, predsjednik Europskog vijeća, na kraju jednodnevnog summita u Briselu na kojem su glavne teme bile Sirija i Ukrajina.
"Po prvi put nakon deset godina, narod Sirije može se nadati boljoj budućnosti", rekla je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije, uz Costu.
"Europa brine o tome da moć ponovno pripadne narodu Sirije, i Europa ima svoju ulogu", dodala je, napominjući da je EU najveći donator Siriji, s više od 33 milijarde eura mobiliziranih od 2011. godine, što joj daje veći utjecaj u prijelaznom procesu.
Brisel sada pomno prati Hayat Tahrir al-Sham (HTS), pobunjeničke snage koje su predvodile iznenadni napad koji je srušio Assada i koje sada vode privremenu vladu s premijerom na čelu.
HTS je obećao premjestiti Siriju s državnog kontrole na slobodno tržište, rasformirati sve pobunjeničke snage i promicati inkluzivno društvo.
"Sirija mora ostati ujedinjena", rekao je vođa HTS-a Ahmed al-Sharaa, prethodno poznat kao Abu Muhammad al-Jolani. "Mora postojati društveni ugovor između države i svih religija kako bi se osigurala društvena pravda."
Međutim, HTS je i dalje označen kao teroristička organizacija od strane UN-a i svih zemalja EU zbog svojih prethodnih veza s al-Qaidom.
Grupa je optužena za kršenja ljudskih prava, uključujući navodna pogubljenja zbog bogohuljenja i preljuba, provedena pod strogim i ponekad ekstremnim tumačenjem islamskog zakona.
Ova pozadina izaziva sumnje u sposobnost HTS-a da jamči pluralizam u post-Assadovoj eri. Sirija je vrlo raznolika zemlja, nastanjena sunitskim muslimanima koji čine više od 70% stanovništva, uz šiitske muslimane, Alavite, kršćane i etničke manjine poput Druza, Iračana, Armenaca, Asiraca, Kurda i Palestinaca.
"Svi znamo da je za sada još prerano za ocjenu. Previše je rano reći hoće li nova vlast ispuniti svoja obećanja", oprezno je upozorila von der Leyen.
EU je početkom sedmice poslala visokog diplomatu da direktno kontaktira HTS, što je prvi korak prema normalizaciji odnosa.
Tokom posjeta Turskoj, von der Leyen je otvorila vrata za ukidanje strogih sankcija nametnutih Assadovu režimu.
Predsjednica Komisije također je obećala pojačanje humanitarne i razvojne pomoći za obnovu Sirije, koja je teško pogođena brutalnim građanskim ratom koji je uništio osnovne usluge i civilnu infrastrukturu.
"Ovi napori morat će biti popraćeni stvarnim djelima nove vlasti u Damasku. Ovo je postupni pristup koji biramo", rekla je.
Usvojeni zaključci jasno odražavaju ovaj pristup "čekanja i gledanja": unatoč svim principima sadržanim u tekstu, ne postoji konkretan vremenski okvir za ublažavanje sankcija ili reviziju oznake HTS-a kao terorističke organizacije, što su dva glavna zahtjeva al-Sharae.