Od kada je krenuo rat u Ukrajini, pitanje militarizacije se sve češće pominje u Finskoj, zemlji koja dijeli 1.300 kilometara dugu istočnu granicu s Rusijom. Prošle godine, Finska je postala 31. članica NATO saveza, sto je Finsku transformisalo u državu "na liniji fronta", izjavio je predsjednik Alexsander Stubb u aprilu ove godine.
Finska ubrzava pripreme za sve potencijalne sukobe – nuklearni, hibridni rat ili čak invaziju punog obima.
Sa Rusijom dijeli granicu od 1.300 kilometara koja je zatvorena više od godinu dana nakon što je Rusija poslala više od 1.000 migranata da destabilizuje zemlju, prenosi Euronews.rs.
Od tada, Finska se bavi i drugim sukobima, kao što su sječenje podmorskih kablova, borba protiv dezinformacija i prisustvo takozvanih ruskih "naftnih flota u sjenci" koje ilegalno transportuju rusku naftu kršeći sankcije Zapada.
"Finska granična straža je oduvijek bila za pripravnost i gradila je svoje sposobnosti da djeluje u situaciji kakva je danas, ali je, takođe tačno i da su fenomen "flote u sjenci" i GPS ometanje nešto što smo viđali posljednjih godina. Uočili smo i prekidanje kablova, mjesta kvara kablova, sto je sve pod krivičnom istragom. Vidjeli smo i prijetnju ekološkom katastrofom u Finskom zalivu, a jedan dio toga je i GPS vještačko zagušenje koje se može vidjeti u istočnom Finskom zalivu", izjavio je zamjenik komandanta Finske obalske straže Miko Hirvi.
Finska je "spremna" za rat
Regruti koji su dugo bili dio bezbjednosne politike Finske sada se obučavaju sa mogućnošću da bi mogli braniti cijelu Evropu, posebno otkako je Finska ušla u NATO.
Finska se nekoliko decenija spremala za bilo kakav rat. Invazija Rusije 1939. godine je nešto na šta se Finci stalno podsjećaju, a ključni princip ove sveobuhvatne bezbjednosne i odbrambene strategije je odvraćanje.
Da bi se odvratio bilo koji potencijalni napadač, posebno Rusija, ova zemlja kao i društvo u cjelini su pripremljeni, a vojska dobro obučena.
"Rusija nije usmjerena samo na Finsku ili susjedne zemlje, već pokušava da destabilizuje cijelu Evropu. Tako da Evropa mora ozbiljno da shvati ovaj hibridni rat. Rusija ne može da vrši pritisak na nas prijetnjom konvencionalnog rata posto smo članica NATO-a, i samim tim je hibridni rat glavna stvar s kojom mogu da nam prijete", kaže predsjednik Komiteta EU u finskom parlamentu Hajke Auto.
Helsinki kaže da je spreman za nove izdatke Evropske unije za odbranu, uključujući obveznice za odbranu, a ističe da se ulaganje u evropsku bezbjednost uklapa u opštu bezbjednosnu strategiju Finske.
Askola: Ruske pretnje nuklearnim oružjem znak slabosti
Vojni analitičar iz Finske Joni Askola rekao je za Euronews da su ruske prijetnje nuklearnim oružjem znak slabosti Rusije.
Askola je dodao da su ruske hibridne operacije veoma aktivne u Finskoj, da im se ne zna tačan broj i da su počele znatno prije rata u Ukrajini.
"Najveći skandal je bio uništenje naftovoda između Finske i Estonije prije godinu dana i nedavno uništenje podvodnih kablova. To je bila saradnja Kine i Rusije u smislu izvođenja hibridne operacije. Takođe imali smo i migrantsku krizu gdje je Rusija izgurivala migrante prema našoj granici2015. a to se ponovilo i za vrijeme invazije na Ukrajinu sve dok nismo zatvorili granicu. Dakle, puno hibridnih operacija je bilo ali nemamo tačan broj. U vezi sa njima teško je da ako ih ignorišete onda ćete dozvoliti Rusiji da nastavi da ih radi, a ako dignete previše veliku buku onda će nastati panika u populaciji", zaključuje Askola.