ADVERTISEMENT

Novo zakonodavstvo dolazi uoči parlamentarnih izbora u septembru i dio je politike vlade desnog centra, koja zavisi od podrške krajnje desnih Švedskih demokrata. Cilj tih mjera je stvaranje jednog od najrestriktivnijih okruženja za imigrante izvan Evrope.

Zastupnici su u ponedjeljak kasno navečer usvojili takozvani zakon o "dobrom ponašanju", koji će se primjenjivati na buduće tražioce azila, osobe čiji su zahtjevi još u obradi, ali i retroaktivno na mnoge sadašnje stanovnike.

"Svako ko se ne ponaša kako treba ne može računati na ostanak", izjavio je u martu švedski ministar za migracije Johan Forssell predstavljajući zakon.

Iako zakon ne precizira koje se ponašanje smatra neprihvatljivim, vlada je ranije kao primjere navela neplaćene dugove, utaju poreza, kriminal i povezanost s ekstremističkim organizacijama. Provjeru će provoditi Švedska agencija za migracije, a na svaku odluku biće moguće uložiti žalbu.

Zakon su oštro kritikovali opozicioni političari i organizacije za ljudska prava, ocjenjujući da su kriteriji proizvoljni.

"To bi moglo dovesti do odbijanja ili ukidanja boravišnih dozvola zbog ponašanja koje nije ni nezakonito ni kažnjivo za švedske državljane", upozorio je Amnesty International.

Organizacija Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu saopćila je da zakon "podriva vladavinu prava".

"Zakon o dobrom ponašanju ostavlja ljude u neizvjesnosti jer ne znaju koja bi se njihova djela ili izjave mogle iskoristiti protiv njih", naveli su.

Švedski parlament tijesnom većinom od 174 glasa za i 172 protiv usvojio je i kontroverzni zakon koji će od velikog broja zaposlenih u javnom sektoru zahtijevati da prijave svaku osobu za koju sumnjaju da nema regulisan boravišni status.

Kritičari upozoravaju da će novi zakon negativno uticati na fizičko i mentalno zdravlje migranata te značajno povećati rizik od rasnog profilisanja.

"Riječ je o okrutnoj i neefikasnoj politici koja otvara Pandorinu kutiju prijavljivanja, što je karakteristika autoritarnih država", rekao je Jacob Lind, istraživač međunarodnih migracija na Univerzitetu u Malmöu.

"Današnje glasanje imaće razorne posljedice za migrante bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na marginu društva jer im se ograničava pristup osnovnim pravima", dodao je.

Nakon brojnih kritika, od obaveze prijavljivanja izuzeti su nastavnici, ljekari i socijalni radnici.

Međutim, zaposleni u poreznoj upravi, službama za zapošljavanje i institucijama socijalnog osiguranja moraće obavijestiti policiju ako posumnjaju da su bili u kontaktu s osobama koje nemaju potrebne dokumente za boravak.

Louise Bonneau iz Platforme za međunarodnu saradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je zakon kao "ozbiljan korak unazad za ljudska prava" u Švedskoj.

"Takozvani izuzeci za zdravstvo, obrazovanje i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. U praksi će informacije cirkulisati između različitih službi, institucija i imigracionih vlasti", rekla je, upozorivši da bi zbog toga mnogi mogli izbjegavati odlazak ljekaru.

Slično upozoravaju i švedski istraživači, koji smatraju da će zakon u suštini pretvoriti javne službenike u svojevrsnu graničnu policiju.

Kao primjer naveli su majku koja rodi dijete uz pomoć babice. Iako babica nije obavezna prijaviti porodicu, dijete mora biti prijavljeno poreznim vlastima, koje potom mogu obavijestiti policiju.

Švedska vlada ove mjere opravdava tvrdnjom da su neophodne kako bi se osiguralo da osobe koje nemaju zakonsko pravo boravka napuste zemlju.

Slične obaveze prijavljivanja rijetke su u Evropi. Finska već duže razmatra njihovo uvođenje, dok se u Njemačkoj službe socijalne zaštite više od dvije decenije suočavaju sa sličnim pravilima.

U Ujedinjenom Kraljevstvu tadašnja premijerka Theresa May 2012. godine uvela je politiku "neprijateljskog okruženja", kojom je osobama koje nisu mogle dokazati pravo na boravak ograničen pristup poslu, socijalnim davanjima i drugim uslugama.

Kasnije se pokazalo da mnogi koji su legalno boravili u zemlji nisu mogli dokazati svoj status, a Nacionalni ured za reviziju zaključio je 2018. godine da ta politika nije opravdala novac uložen iz budžeta.

Evropska federacija sindikata javnih službi odbacila je ideju da se radnici prisiljavaju da prijavljuju migrante.

Jan Willem Goudriaan iz sindikata izjavio je da "nije vrijeme za novi lov na vještice".

Umjesto toga, pozvao je vlade da imaju na umu da javne službe u Švedskoj i mnogim drugim državama Evropske unije ne bi mogle funkcionisati bez radnika migranata.

Ocijenio je da će novi zakon stvoriti atmosferu "sumnje, straha i rasizma", ugroziti pravo na azil i dati dodatni legitimitet krajnjoj desnici.

"Time se ostvaruju njeni najradikalniji zahtjevi za masovni nadzor, pritvaranje i deportacije, na štetu etike javne službe", zaključio je.