ADVERTISEMENT

Iako je uloga predsjednika pretežno ceremonijalna, on zadržava pravo potpisivanja zakona i slanja istih na ocjenu Ustavnom sudu, što nova vlast vidi kao potencijalnu prepreku reformama.

U razgovoru za Euronews Srbija, Šandor Ziroš, dopisnik Euronewsa iz Budimpešte, objasnio je pravne i političke implikacije ove najave, očekivanja Brisela od Mađarske nakon odmrznutih 16,5 milijardi evra, kao i moguće posljedice po odnose sa Srbijom i Zapadnim Balkanom.

Peter Magyar je nakon pobjede na izborima više puta pozvao predsjednika Tamasa Sulyoka da podnese ostavku, a rok je istekao juče. Kako sam nije dao ostavku, nova vlada najavljuje ustavne promjene.

"Za sada ne znamo kako će promijeniti Ustav da bi smijenili predsjednika i još 7 ili 8 drugih službenika, odnosno funkcionera, koje je postavila prethodna vlast, odnosno Viktor Orban", rekao je Ziroš.

On je dodao da Peter Magyar želi da izbjegne personalizovane zakone, što je u suprotnosti sa evropskim standardima.

"Peter Magyar je danas samo rekao da misle da mogu da izvrše promjene Ustava bez da prave personalizovane zakone. To je ključno, u Evropskoj uniji ne može se promijeniti zakon da bi se udarilo na neku konkretnu osobu, tako da to pitanje moraju da riješe", objašnjava Ziroš.

Prema njegovim riječima, oko 70 odsto Mađara podržava smjenu predsjednika jer ga vide kao direktno povezanog sa Orbanom, a nova vlast strahuje da bi Sulyok mogao da blokira ključne zakone.

"Stranka Tisa najverovatnije misli da ako predsjednik ostane na vlasti, mogao bi da uloži veto na razne zakone i propise koji su izuzetno važni za Petera Mađara, što bi, naravno, usporilo reforme", kaže Ziroš.

Odnosi sa EU, odmrznuta sredstva i očekivanja Brisela

U petak je postignut dogovor sa Evropskom unijom o odmrznutih 16,5 milijardi evra kohezionih fondova, koji su bili zamrznuti zbog problema sa vladavinom prava i korupcijom za vreme Orbana.

"Brisel očekuje da Budimpešta puno toga radi na planu borbe protiv korupcije. Govori se tu o organima za integritet, zatim o reformi pravosudnog sistema, zatim radi se o još drugim promjenama, a Mađarska želi i da uđe u Evropsko tužilaštvo", naveo je Ziroš.

On je istakao da Mađarska mora da sprovede ove reforme do kraja avgusta kako bi dobila novac, te da treba da podnese nove, jasne planove za njegovo trošenje.

Ziroš vjeruje da će, uprkos negiranju direktne veze, Mađarska na junskom samitu EU vjerovatno povući veto na otvaranje pristupnih pregovora sa Ukrajinom.

"Mislim da će na junskom samitu Evropske unije, ili malo kasnije, da će morati da ukinu svoj veto, da ga povuku, tako da bi Evropska unija i Ukrajina mogla da otvore prvo poglavlje u procesu pristupanja", rekao je Ziroš.

Ekonomski efekti već su vidljivi – mađarska valuta jača, a investitori pokazuju veće interesovanje.

"Kada ta sredstva legnu, ekonomija će krenuti na gore. Govorimo o 16,4 milijarde evra ukupno i još 10 milijardi evra u okviru vojnog plana SAFE, i tih 16 milijardi kohezionih sredstava, to je 13 odsto BDP-a Mađarske", zaključio je Ziroš.

Stav nove vlade prema Zapadnom Balkanu i Srbiji

Upitan da li će nova mađarska vlada nastaviti politiku Viktora Orbana i zalagati se za ubrzano pristupanje zemalja Zapadnog Balkana, uključujući Srbiju, Ziroš je bio oprezan.

"Ništa nisam za sada čuo od nove vlade o tome kakvi su joj planovi za Zapadni Balkan. Generalno posmatrano, Peter Magyar želi da pristupanje EU bude po zaslugama i protiv je ubrzavanja pristupanja", rekao je Ziroš.

On je dodao da proširenje na Zapadni Balkan trenutno nije prioritet nove vlade, jer se fokusira na preuzimanje vlasti i reforme.

"Ukoliko većina evropskih zemalja odluči da se nešto uradi kako bi Zapadni Balkan ušao u Evropsku uniju, onda će Peter Magyar i to podržati. Ali za sada nisam čuo ništa o tome da se sad nekom da prioritet, recimo Zapadnom Balkanu, uključujući i Srbiju", naveo je Ziroš.