Često se na internetu tvrdi da Britanski muzej u Londonu ne bi imao ništa više da pokaže kada bi vratio svaki artefakt koji je Velika Britanija navodno ukrala iz drugih zemalja.
ADVERTISEMENT
Nedavni sastanak britanskog i grčkog premijera ponovo je oživio dugotrajnu debatu o tome da li Velika Britanija treba da vrati skulpture Partenona, poznate i kao Elgin mramor, u Atinu.
Nakon sastanka između Keira Starmera i Kyriakosa Micotakisa ranije ovog mjeseca, pojavili su se izvještaji da grčka vlada vjeruje da njen britanski kolega više neće blokirati povratak drevnih skulptura.
Međutim, Downing Street je ponovio da njihov stav o vraćanju artefakata ostaje nepromijenjen, navodeći da je odluka za Britanski muzej, gdje se oni trenutno nalaze. Vlada je također saopštila da nema namjeru da mijenja zakon kako bi omogućila njihovo trajno uklanjanje.
Skulpture su zbirka mermernih ukrasa iz Ateninog hrama, ili Partenona, na Akropolju u Atini, koja datira još iz 447. godine prije nove ere.
Početkom 1800-ih, Lord Elgin, britanski ambasador u Otomanskom carstvu, tvrdio je da je dobio dozvolu od lokalnih vlasti da ukloni oko polovine preostalih skulptura iz Partenona, navodeći brigu za njihovo očuvanje.
Oni su na kraju prebačeni u Britanski muzej i od tada su bili značajna tačka spora između Ujedinjenog Kraljevstva i Grčke.
Neki tvrde da je lord Elgin bio pošten Filhelen koji je pokušavao spasiti skulpture od propadanja i uništenja, dok drugi tvrde da je škotski plemić bio pohlepni aristokrata koji je ukrao klikere iz njihove zakonite domovine, što je bio simptom širih kolonijalnih ambicija Britanije u to vrijeme.
Debata često podstiče širu raspravu o tome da li i šta tačno Velika Britanija treba da u zemlje porijekla, kao i tvrdnje da u Britanskom muzeju ne bi ostalo ništa ako bi vratio sve što je Velika Britanija navodno ukrala, prenosi Euronews.com.
Međutim, tvrdnja je hiperbolična jer velika većina predmeta u muzeju potječe iz Velike Britanije.
Provođenje pretrage oznaka zemalja na internetskom katalogu Britanskog muzeja pokazuje da više od 650.000 artefakata dolazi iz Engleske, Škotske, Walesa ili Sjeverne Irske, a daleko najveći dio dolazi iz Engleske.
U stvari, Engleska je najveći priložnik predmeta Britanskom muzeju među zemljama u Evropi i širom svijeta. Ima oko četiri puta više od sljedećih najzastupljenijih zemalja, uključujući Irak i Italiju.
Prema online bazi podataka, oko 66.000 artefakata dolazi iz Grčke.
Britanski muzej je saopštio da je čak i sa više od 2 miliona zapisa, katalogizirao samo polovinu svoje kolekcije na internetu i da je otprilike 80.000 predmeta javno izloženo u Britanskom muzeju u Bloomsburyju u Londonu u svakom trenutku.
"U mnogim slučajevima, najnovija istraživanja još nisu dodana", kažu iz muzeja. "Bit će grešaka i propusta, ali Muzej bira da objavi podatke, a ne da ih zadrži dok se ne 'završe', jer će uvijek biti novih informacija o predmetu. Samo lične i osjetljive informacije su zadržane."
Vrijedi naglasiti da se "artefakti" mogu odnositi na sve, od fotografija, novčanica i malih komada grnčarije do većih, grandioznijih skulptura i nakita, te da se razlikuje i način na koji ih je Britanski muzej nabavio.