ADVERTISEMENT

Ključni uvjet mogao bi umanjiti slavlje

Zajednički put Rumunije i Bugarske prema članstvu u Schengenskom području bez graničnih kontrola završio je u četvrtak ujutro, kada su ministri unutarnjih poslova Europske unije dali svoje konačno odobrenje za njihov dugo dugočekani zahtjev.

Odluka je postala moguća nakon što je Austrija, dosad najžešći protivnik, prošlog mjeseca ukinula svoj čvrsti veto na sastanku u Budimpešti.

"Velika pobjeda za Bugarsku, Rumuniju i cijelu Europu“, naveli su iz mađarskog predsjedništva Vijeća EU-a, koje je završetak Schengena postavilo kao ključni prioritet.

Kao rezultat toga, dvije istočne zemlje pridružit će se Schengenu od 1. janura 2025. godine u svojstvu punopravnih članica, čime se zatvara poglavlje koje je započelo 2011. godine, kada je Europska komisija prvi put ocijenila da su spremne za pristupanje.

Tada su mnoge zemlje, uključujući Njemačku i Francusku, bile protiv zajedničke kandidature. Tokom vremena, politički otpor je postupno popuštao, a Nizozemska i, na kraju, Austrija ostale su posljednje prepreke na tom dugom putu.

Međutim, pristupanje dolazi uz ključni uvjet koji će pomalo umanjiti slavlje.

Sporazum postignut u Budimpešti predviđa uvođenje graničnih kontrola na kopnenim granicama između Mađarske i Rumunije te između Rumunije i Bugarske na "barem“ šest mjeseci kako bi se "spriječila ozbiljna prijetnja javnom poretku i unutarnjoj sigurnosti“.

Izraz "barem“ znači da bi te kontrole mogle biti produžene i u budućnosti.

Ovaj ustupak bio je namijenjen smanjenju upornih zabrinutosti Beča u vezi s ilegalnim migracijama, na koje se Austrija više puta pozivala kako bi blokirala zajedničku kandidaturu.

To znači da ovo veliko postignuće odobrenja, koje znači trajno ukidanje graničnih kontrola na kopnenim granicama, neće biti potpuno ostvareno, te će građani koji putuju preko granice i dalje riskirati da se suoče sa pojedinim čekanjima i kašnjenjima.

Upotreba graničnih kontrola za smanjenje migracijskih tokova postala je sve popularnija u Europskoj uniji.

Njemačka, Francuska i Nizozemska među zemljama su koje su u posljednjim mjesecima pribjegle ovoj mjeri, unatoč njezinoj osporavanoj učinkovitosti.

Saila Heinikoski, viša istraživačica na Finskom institutu za međunarodne odnose (FIIA), kaže da ponovno uvođenje graničnih kontrola može poslužiti kao "alat“ političarima da "kažu domaćoj javnosti da nešto poduzimamo“.

"Unutarnje granične kontrole možda zapravo neće biti toliko invazivne, možda će to biti samo slučajni pregledi na granici“, rekla je Heinikoski.

Schengensko područje, jedno od najočiglednijih postignuća europske integracije, trenutno obuhvaća 29 zemalja i više od 450 miliona ljudi.