ADVERTISEMENT

Na granici između Poljske i Bjelorusije dešavaju se nasilna ilegalna odbacivanja tražilaca azila, objavio je izvještaj Human Rights Watch-a u utorak.

U izvještaju, zasnovanom na dubinskim intervjuima obavljenim u novembru 2024. godine sa 22 tražitelja azila, navodi se da granični službenici sprječavaju pojedince koji dolaze iz Bjelorusije da podnose zahtjev za azil, čak i nakon što su prešli na poljsku teritoriju. To uključuje slučajeve u kojima su poljski granični službenici uhapsili migrante nekoliko kilometara unutar Poljske.

Neki intervjuisani migranti bili su primorani da potpišu dokument, čiji sadržaj nisu razumjeli, i odmah su bili primorani da napuste zemlju, gurnuti prema ogradi, navodi se u izvještaju. Migranti su kasnije otkrili da je u dokumentu, kako se navodi, navedeno da ta osoba ne želi da podnese zahtjev za azil, piše Euronews.com.

Kada se vrate na bjelorusku stranu granice, ljudi često trpe teške uslove na otvorenom ili se suočavaju sa zlostavljanjem od strane bjeloruskih zvaničnika, koji ih često tjeraju nazad u Poljsku, tvrdi Human Rights Watch u izvještaju.

Prema međunarodnom pravu, državljani trećih zemalja koji ulaze u EU imaju pravo podnijeti zahtjev za zaštitu, a procese podnošenja zahtjeva treba razmotriti pojedinačno, u suprotnom se smatraju nezakonitim "odbijanjem".

Otkako je Donald Tusk postao premijer Poljske u decembru 2023. godine, vojna zona je ponovo uspostavljena duž 60 kilometara granice sa Bjelorusijom.

Nevladina organizacija optužila je poljske vlasti da blokiraju nezavisno praćenje i humanitarnu pomoć ljudima koji su zaglavljeni u šumi Białowieża.

U februaru je poljska vlada izvijestila da je odbila više od 6.000 ljudi između početka jula 2023., kada je počela pratiti ove akcije, do sredine januara 2024. godine.

"Poljska je nedavno usvojila sveobuhvatnu strategiju migracija. To uključuje suočavanje s rizicima, kao i humanitarne vize ili podršku ljudima kojima je potrebna. Ljudska prava su prioritet za poljsku vladu, a isto tako i sigurnost Poljaka i Evropljana", rekao je portparol poljskih vlasti za Euronews.

"Situacija na istočnoj granici EU je izuzetna gdje diktatorski režimi organizuju pritisak za destabilizaciju EU. Svjedoci smo krijumčarenja ljudi, napada na graničare", rekao je portparol.

"Ne treba Putin ili Lukašenko da odlučuju ko će ući u EU", dodao je portparol.

"Odbijanje Poljske krši nacionalne i zakone EU, kao i osnovnu humanost", rekla je Lydia Gall iz Human Rights Watcha. Ona je pozvala Poljsku, kao sljedećeg predsjedavajućeg EU, da pruži primjer zaštitom prava tražilaca azila i osiguranjem humanog tretmana.

Glasnogovornik Evropske komisije rekao je da ona "osuđuje hibridne napade koje su orkestrirale Rusija i Bjelorusija na našim vanjskim granicama i da je imperativ zaštititi sigurnost i teritorijalni integritet naše unije i naših građana".

Međutim, portparol je također rekao da se "migracijama mora upravljati na dostojanstven i human način" i da "efikasno upravljanje granicom u ovom kontekstu mora biti čvrsto ukorijenjeno u poštivanju osnovnih prava".

Evropski komesari će u srijedu predstaviti komunikaciju o suprotstavljanju hibridnim prijetnjama i jačanju sigurnosti na vanjskim granicama EU. Ovo dolazi kao odgovor na nedavne akcije Bjelorusije i Rusije, koje su olakšale dolazak tražilaca azila u EU sa njihovih teritorija, razvoj koji su Brisel i zemlje članice klasificirale kao 'hibridnu prijetnju'.

U oktobru je poljska vlada najavila strategiju migracije, koja još uvijek nije implementirana, a koja uključuje "privremenu suspenziju prava na azil" iz razloga nacionalne sigurnosti, navodeći ulogu Bjelorusije u korištenju migracija kao sredstva za stvaranje političke "nestabilnosti" u Evropi.

Evropske zemlje članice bi do 12. decembra trebale da dostave Komisiji planove implementacije Pakta o migracijama, grupe zakonodavnih dokumenata odobrenih tokom prošlog mandata, koji će regulisati granične procedure za ljude koji dolaze na teritoriju EU tražeći azil.