ADVERTISEMENT

Bez obzira na sve što je francuska vlada upozorila, ni domaća ni međunarodna previranja nisu uslijedila odmah nakon pada kabineta premijera Barniera i njegove ostavke.

Međutim, bez važećeg budžeta, javni deficit mogao bi dalje rasti, kao i nesigurnost koja podiže troškove refinansiranja ogromnog duga zemlje.

Predsjednik Macron će sada morati imenovati novog premijera, koji će imati zadatak formirati novu vladu. Međutim, šanse da se novi budžet usvoji prije kraja godine su vrlo male, piše Euronews.

Ako do 20. decembra ne bude izglasan budžet, jedna od mogućnosti je da se produži budžet od ove na 2025. godinu.

"Produžavanje budžeta sa ove na cijelu fiskalnu godinu 2025. vjerovatno bi dovelo do vladinog budžetskog deficita od 6,3-6,6% BDP-a, u odnosu na procijenjenih 6,1% BDP-a u ovoj godini“, navodi se u novoj analizi britanske multinacionalne banke Barclay's.

Francuska je već pod velikim pritiskom zbog prekomjerne potrošnje, jer fiskalna pravila EU zahtijevaju od svake zemlje članice eurozone da zadrži deficit ispod 3% BDP-a.

Barclay's je dodao u svojoj analizi da je politička situacija previše nestabilna da bi trenutno mijenjali svoje prognoze, ostavljajući mogućnost da nova vlada brzo usvoji budžet narednu godinu, ali do prvog kvartala 2025. godine "koji bi omogućio određenu fiskalnu prilagodbu“, navodi se u analizi.

Dodaju da u tom slučaju, smatraju da bi prognoza općeg vladinog deficita od 5,8% BDP-a, koja već uključuje blažu fiskalnu politiku i niže prognoze nominalnog rasta u odnosu na Barnierov budžet, i dalje bila uglavnom ostvariva.

Može li doći do vladinog zatvaranja u Francuskoj, kao u SAD?

Ne, Francuska ima pravni okvir koji sprječava zatvaranje vlade.

Kako bi osigurali potrebna sredstva za već odobrene obaveze u novoj godini, najvjerojatniji scenarij za bilo koju novu ili trenutnu vladu koja obnaša privremenu funkciju je "uvođenje posebnog zakona u Parlament do 19. decembra kako bi se osigurala nastavak prikupljanja postojećih poreza“, navodi se u analizi.

Što se tiče fondova socijalne sigurnosti, zakonodavstvo nije jasno u vezi s tim što će se desiti ako zakon o finansiranje socijalne sigurnosti bude odbijen.

Budžet socijalne sigurnosti bio je nametnut Nacionalnoj skupštini bez glasanja, aktiviranjem člana 49.3 Ustava, što je izazvalo glasanje o nepovjerenju vladi.

Francuske socijalne naknade neće biti prekinute, a doprinosi će se i dalje prikupljati. Najhitniji problem čini se biti nedostatak ovlaštenja operateru sistema socijalne sigurnosti, koji obično prikuplja sredstva na finansijskim tržištima do odobrenog limita.

"Izvjestitelj Senata za finansiranje socijalne sigurnosti ranije je sugerirao da bi gornje granice zaduživanja mogle biti uključene u ad-hoc zakonodavnu mjeru, omogućujući fondovima socijalne sigurnosti da nastave raditi prema odredbama utvrđenim u zakoniku socijalne sigurnosti“, navodi se u analizi.

Lokalne vlasti su ostavljene da "samostalno upravljaju“, prema članu 72. Ustava, pa slobodno određuju iznos i raspodjelu svojih troškova u scenariju bez budžeta, prema očekivanjima Barclay's-a.

Analiza banke ostavlja mogućnost da budžet za 2025. bude usvojen u prvim mjesecima sljedeće godine, „u kojem slučaju smatramo da bi naše fiskalne prognoze i dalje bile uglavnom ostvarive.“

Čak i s trenutnim budžetom, Barclay's ne očekuje značajno smanjenje deficita u 2025. godini i prognozira deficit od 5,8% BDP-a sljedeće godine, što je znatno iznad vladinog cilja od 5%. Banka računa s ekonomskim rastom od 0,7%, dok vlada računa na 1,1%.