ADVERTISEMENT

Lijeva koalicija NFP i krajnje desničarska stranka Nacionalni skup (RN) masovno su glasali protiv bivšeg glavnog pregovarača o Brexitu nakon što je Barnier iskoristio član 49.3 Ustava da progura plan budžeta za socijalno osiguranje za 2025. bez parlamentarnog glasanja.

Od Michela Barnijea će vjerovatno biti zatraženo da ostane na čelu privremene vlade, baš kao što je to učinio bivši premijer Gabriel Attal ovog ljeta nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron raspustio Nacionalnu skupštinu nakon poraza njegove stranke na izborima za EU.

Privremena vlada će morati da ubrza tekuće poslove i ne može glasati o novim zakonima.

Na Macronu je da imenuje novog premijera i on nema određeni rok. Predsjednik je izrazio namjeru da djeluje brzo, u naredna 24 sata. Iz Jelisejske palate je takođe potvrđeno televizijsko obraćanje u četvrtak u 20 sati po lokalnom vremenu.

Međutim, izbor novog premijera biće složen jer je sadašnja Narodna skupština, formirana nakon prošlih izbora, fragmentiranija nego ikad i nema jasnu većinu, piše Euronews.

Šefu države je ovog ljeta trebalo samo dva mjeseca da odabere ime za koje je bio uvjeren da će imati povjerenje poslanika. Novi parlamentarni izbori mogu biti raspisani tek sljedećeg jula.

Ko bi mogao biti sljedeći premijer?

Nekoliko imena kruži od srijede, uključujući aktuelnog ministra oružanih snaga Sébastiena Lecornua ili Françoisa Bayroua, lidera centrističke MoDem stranke.

Neke stranke koje čine ljevičarsku NFP koaliciju ostale su pri svom prvobitnom izboru Lucie Castets, ekonomiste i državnog službenika.

Castets, čije je ime prvi put predložio NFP ovog ljeta, a Macron brzo odbio, rekla je u utorak da je "spremna da vlada".

Macron je bio žestoko kritikovan jer je ovog ljeta preuzeo isključivu ulogu pronalaženja novog premijera kao i zbog toga što nije dozvolio političkim strankama da se uključe.

“Ako ovaj put predsjednik želi spriječiti još jedan kolaps vlade, moraće dozvoliti poslanicima da iznesu konsenzusnu figuru”, rekao je François-Xavier Millet, politikolog i profesor javnog prava na Univerzitetu French West Indies.

Ali za Emmanuela Rivièrea, stručnjaka za javno mnijenje i političkog savjetnika, izbor budućeg premijera trebao bi biti usredsređen na projekat, a ne na određenu ličnost.

„Potreban nam je projekat i dogovor, a ne ličnost. Nije na Macronu da vrši kasting. Potreban je dogovor da se prebrodi budžetska prepreka. To bi mogao biti čist tehnokrata sa specifičnom misijom da osigura da Francuska ima budžet za 2025.“, rekao je u telefonskom intervjuu za Euronews.

Šta je sljedeće za Macrona?

Iako Macronov predsjednički mandat traje do proljeća 2027. godine, neke stranke pozivaju šefa države da podnese ostavku zbog političkog haosa koji je nastao nakon njegove odluke da raspusti parlament.

Prema Rivièreu, ovo je još jedan udarac za Makrona čiji je položaj u zemlji i inostranstvu opao zbog političke krize.

Samo 22% Francuza zadovoljno je Maronom, prema istraživanju javnog mnjenja koje je krajem novembra objavio Ifop.

Macron je do sada odgovorio na ove zahtjeve obećavajući da će ispuniti svoju ulogu "svom svojom energijom, do posljednje sekunde".

“Moguća je ostavka, ali nije pravo vrijeme. To bi samo doprinijelo haosu i konfuziji, a ništa ne bi promijenilo kada je u pitanju rascjepkanost Narodne skupštine”, rekao je Millet.

Šta je sa budžetom?

Ako do 20. decembra ne bude izglasan nijedan budžet, vlada može koristiti svoja ustavna ovlašćenja da donese budžet uredbom, objasnio je Millet.

U slučaju budžeta za socijalno osiguranje, uredba se može primijeniti nakon 50 dana zastoja, dok se državni budžet može primijeniti nakon 70 dana rasprave.

Drugi zakon bi takođe mogao da produži budžet za 2024. do 2025. godine, ali to je samo privremeno rješenje, objasnio je Millet u intervjuu za Euronews.

Iako Francuskoj ne prijeti gašenje u američkom stilu, politička nestabilnost mogla bi uplašiti investitore.

Francuska je trenutno pod pritiskom EU zbog svoje potrošnje. Deficit zemlje se procjenjuje na 6% njenog BDP-a kada fiskalna pravila EU zahtijevaju da ostane ispod praga od 3%.