ADVERTISEMENT

„Oni koji žele mir, pridružit će nam se“, poručio je čelnik desničarske stranke Fidesz u objavi na Facebooku uoči događaja. Niz skupova održan je samo sedmicu nakon Orbánove posjete Washingtonu, gdje se sastao s Donaldom Trumpom. Bivši američki predsjednik pristao je Mađarskoj odobriti jednogodišnje izuzeće od američkih sankcija na uvoz ruske nafte i gasa, što se smatra značajnim podsticajem za Orbána, koji je na vlasti već 15 godina, u vrijeme ekonomske neizvjesnosti.

Prema upućenim izvorima, jedan od glavnih Orbánovih ciljeva tokom putovanja bio je uvjeriti Trumpa da posjeti Mađarsku i sastane se s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Orbán je, uprkos negodovanju drugih evropskih čelnika, održavao bliske veze s Putinom.

Mađarski premijer ponavlja upozorenja o opasnosti od širenja rata i nada se da će „antiratnom“ porukom oslabiti opoziciju uoči izbora zakazanih za april sljedeće godine. Međutim, Péter Magyar, bivši član Fidesza čija stranka Tisza sada vodi u nekim neovisnim anketama, organizirao je u Győru protuskup istog dana.

„Fidesz je stranka rata i mržnje, dok Tisza radi za mir u zemlji i svijetu“, objavio je na Facebooku. Orbán se predstavlja kao glas razuma nasuprot, kako tvrdi, neuspješnoj kampanji EU-a da naoruža Ukrajinu.

Njegovi kritičari u Mađarskoj i Evropskoj uniji smatraju da je preblizak Putinu i nazivaju ga Kremljovim „trojanskim konjem“ unutar evropskog bloka. Prošlog mjeseca Orbán je predvodio „marš mira“ na kojem je hiljadama okupljenih poručio da je Mađarska „jedina zemlja u Evropi koja se zalaže za mir“.

Odnosi između Budimpešte i Kijeva pogoršali su se zbog mađarskog blokiranja pristupanja Ukrajine EU-u, kao i Orbánovog odbijanja da uvede sankcije Rusiji. Pitanje Ukrajine, s kojom Mađarska dijeli granicu, redovno se prelijeva na domaću političku scenu. Mediji bliski Fideszu optužili su Magyara za saradnju s ukrajinskom tajnom službom, nazvavši ga „mađarskim Zelenskim“.

Ove godine širom Mađarske postavljeni su plakati s likom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen. „Oni bi primili Ukrajinu u EU. Mi bismo platili cijenu“, pisalo je na plakatima.

„Kada porodice dođu ovamo s ratišta, gdje su godinama bile pod bombardovanjem, ovi plakati im mogu vratiti ružne osjećaje“, izjavila je Vlada, 23-godišnja Ukrajinka koja živi u Mađarskoj. Zamolila je da se koristi samo njeno ime kako bi zaštitila svoj identitet i bližnje, od kojih neki još žive pod ruskom okupacijom.

Vlada je pobjegla u Mađarsku na početku invazije i naučila jezik, ali kaže da je doživjela antiukrajinske komentare. „Postoje vlade koje su za mir, na primjer Švicarska. One ne šalju oružje, ali pomažu u organizaciji mirovnih konferencija i obnovi“, rekla je. Očekuje se da će tema „mira“ postati centralni narativ Fideszove kampanje.

Stranka bi, smatra Dániel Róna, politolog i direktor neovisnog istraživačkog centra 21 Research Centre, mogla pokušati „pretvoriti izbore u referendum o ratu i vanjskoj politici“. No, Mátyás Bódi, stručnjak iz nezavisne analitičke skupine Electoral Geography, pita se „hoće li to biti dovoljno usred krize troškova života“.

Anketa koju je provela Electoral Geography pokazuje prednost stranke Tisza od 7%. Nakon 15 godina Fideszove vladavine, Mađari se suočavaju s visokom inflacijom, urušenim zdravstvenim sistemom i rastućim problemima u obrazovanju.

To su oblasti u kojima birači sada više vjeruju Tiszi, ističe Bódi, pozivajući se na nedavno istraživanje neovisne agencije Policy Solutions. S druge strane, Orbán i dalje ima prednost u vanjskoj politici, posebno po pitanju mira i migracija. „Ali ne vidimo da stranke pobjeđuju na izborima samo na osnovu vanjske politike“, zaključio je Bódi.