Kada je belgijski premijer Bart De Wever prošlog mjeseca na samitu Evropske unije stao čvrsto i blokirao hrabar plan o izdavanju kredita za reparacije Ukrajini u iznosu od 140 milijardi evra, koristeći imobilisana sredstva Centralne banke Rusije, požalio se da je usamljen u toj namjeri.
ADVERTISEMENT
Uostalom, kako piše Euronews, hrabri projekat se oslanja isključivo na sredstva koja se nalaze u Euroclearu, centralnom depozitorijumu hartija od vrijednosti sa sjedištem u Briselu, uprkos tome što saveznici iz G7 više puta navode da imaju oko 300 milijardi evra paralizovanih državnih sredstava raspoređenih po njihovim jurisdikcijama.
Zaista, niko ili gotovo niko. Nakon De Weverovih izjava na samitu, Euronews je kontaktirao zapadne zemlje koje su, prema medijskim izvještajima i nezavisnim analizama, identifikovane kao vlasnici dijela sredstava Centralne banke Rusije. Među njima su: Francuska, Luksemburg, Njemačka, Švajcarska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Države, Kanada, Japan i Australija, sve zemlje koje su usklađene sa međunarodnim naporom da se osakati Kremlj i okonča invazija na Ukrajinu.
Ironično, najprecizniji odgovori stigli su iz dvije zemlje koje su tradicionalno povezane sa finansijskom diskrecijom - Luksemburga i Švajcarske.
Prema nedavnoj studiji istraživačke službe Evropskog parlamenta, Luksemburg čuva između 10 i 20 milijardi evra ruskih državnih sredstava.
"Iznos sredstava Centralne banke Rusije trenutno imobilisan u Luksemburgu je ispod 10.000 evra", rekli su.
Švajcarska je, sa svoje strane, potvrdila da drži 7,45 milijardi švajcarskih franaka, oko osam milijardi evra, u ruskim državnim sredstvima. Sredstva se čuvaju u komercijalnim bankama.
Švajcarska nije članica EU niti G7, pa nije obavezna da sledi inicijativu o izdavanju kredita za reparacije. Ipak, pažljivo prati proces.
Ali u zajedničkoj izjavi, ministri finansija i spoljnih poslova Luksemburga dali su drastično drugačiji broj.
"Savezno vijeće će odrediti svoj stav uzimajući u obzir švajcarski zakon, uključujući međunarodno pravo, ciljeve spoljne politike Švajcarske, kao i očuvanje finansijske stabilnosti kako bi se izbjegle neželjene posljedice za finansijska tržišta i buduće operacije centralnih banaka u međunarodnom finansijskom sistemu", navodi se u saopštenju.
Ostale zemlje kontaktirane od strane Euronews-a dale su izjave, ali su izbjegle da pojasne koliko ruskih državnih sredstava drže.
Njemačka, za koju se procjenjuje da drži ograničen dio imobilisanih sredstava, rekla je da ne može da "otkrije obim ili lokaciju sredstava Centralne banke Rusije" u zemlji zbog zahtjeva o zaštiti podataka i zakona EU o sankcijama.
Japan je bio podjednako neodređen u odgovoru. Smatra se da Japan drži između 25 i 30 milijardi evra ruskih državnih sredstava, broj koji Tokio nikada formalno nije potvrdio. (De Wever je tvrdio da Japan drži samostalno 50 milijardi evra.)
"Vlada Japana ne otkriva informacije o detaljima ruskih državnih sredstava koja se nalaze u Japanu, uključujući njihov iznos i lokacije. Stoga se suzdržavamo od komentara o tome", navodi se u izjavi.
Francuska je odbila da komentariše vrijednost sredstava koja čuva na svojoj teritoriji, iako je nekadašnji ministar finansija Bruno de Maire ranije govorio o imobilisanju 22,8 milijardi evra Centralne banke Rusije.
Ministarstvo finansija SAD nije odgovorilo Euronews-u.
U septembru 2023, Axios je izvestio da je globalna radna grupa poznata kao "Russian Elites, Proxies and Oligarchs" (REPO) pronašla procenjenih 5,06 milijardi dolara (4,41 milijardu evra) ruskih državnih sredstava raspoređenih po američkom bankarskom sistemu.
Zid tišine
Nedostatak transparentnosti sa Zapada stoički kontrastira jasnoći u Belgiji. Euroclear redovno objavljuje izvještaje o ruskim državnim sredstvima, njihovoj strukturi po valuti i ažuriranja o iznenadnim profitima koje generišu. Političari, investitori, novinari i analitičari imaju pristup podacima.
Naravno, Euroclear, kao centralni depozitorijum hartija od vrijednosti, podložan je strožim standardima transparentnosti i nadzora u poređenju sa privatnim bankama, gdje se principi tajnosti i privatnosti smatraju svetinjom radi zaštite klijenata.
Do danas, saveznici G7 nisu u mogućnosti da pruže detaljan pregled ruske suverene imovine koju kontrolišu, što je očigledan neuspjeh u kontekstu zajma za reparacije.
Evropska komisija, koja je pripremila ambiciozni prijedlog za kredit od 140 milijardi evra, više puta je izbjegavala pitanja da li bi se fokusirala i van Eurocleara.
Dr Sajmon Zareba, viši istraživač Poljskog instituta za međunarodne odnose (PISM), pokušao je da precizno odredi lokaciju i vrijednost sredstava Centralne banke Rusije. Njegov napor naišao je na iste prepreke sa kojima se suočio Euronews.
"Tokom naših neformalnih razgovora sa predstavnicima nekih država G7 i članica EU, nismo dobili informacije o razlozima zbog kojih podaci o tačnoj veličini sredstava nisu javno dostupni", rekao je Zareba.
Istraživač je osporio mišljenje da bi otkrivanje jasnih statistika o sredstvima moglo otkriti zapadnim kompanijama koje još uvijek posluju u Rusiji potencijal za odmazdu i konfiskaciju od strane Kremlja, što je perspektiva koju je takođe spomenuo De Wever u svojim nedavnim izjavama.
"Uostalom, Rusija tačno zna gdje su njena sredstva deponovana prije nego što je rat izbio, kada su sredstva zamrznuta, i čiju privatnu imovinu treba ciljati", dodao je.
Još jedna česta prepreka u potrazi za sredstvima je (retka) razlika između državnih sredstava, odnosno rezervi Centralne banke Rusije, i privatnih sredstava sankcionisanih ruskih pojedinaca, kao što su oligarsi i poslovni lideri. Ujedinjeno Kraljevstvo je glavni primjer.
S jedne strane, zemlja podržava kredit za reparacije.
"Sada je vrijeme za međunarodnu akciju da se zamrznuta ruska državna sredstva iskoriste za podršku Ukrajini. Jer, iskreno, Rusija bi trebalo da plati za štetu koju nanosi Ukrajini", napisala je ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper u "The Times-u".
Ali s druge strane, stvorila je konfuziju oko toga koliko sredstava drži.
Od maja 2025, Kancelarija za sprovođenje finansijskih sankcija (OFSI) registrovala je 28,7 milijardi funti (oko 32,6 milijardi evra) u sredstvima zamrznutim kao rezultat višestrukih sankcija uvedenih Rusiji od februara 2022. godine. Ali u stvarnosti, cifra od 28,7 milijardi često citirana u medijima, uopšte ne uključuje državna sredstva.
Britanska vlada odbila je da pruži poseban broj.
Kraljevska kanadska policija (RCMP) kaže da je Kanada "efektivno" zamrznula 185 miliona kanadskih dolara (114 miliona evra) ruskih sredstava i blokirala 473 miliona kanadskih dolara (291 milion evra) u transakcijama. Međutim, Euronews nije dobio indikacije koliko, ako išta, pripada Centralnoj banci Rusije, što onemogućava razliku.
Australija, koja drži manji iznos, takođe je odbila da saopšti koliki je u pitanju.
"Ne postoje tačne brojke. To je vrijedno naglasiti u svemu ovome. Pojedinačne države možda imaju neku predstavu – ili biste se nadali da imaju grubu predstavu o tome šta se tačno nalazi u njihovim jurisdikcijama – ali javnog nadzora gotovo da nema. I zbog toga se debata odvija u tako širokim terminima", rekao je Francise Bond, viši saradnik u advokatskoj firmi Makfarlanes, specijalizovanoj za međunarodne sankcije, te dodao:
"Nikada nismo vidjeli nešto slično ovome što se predlaže. I to je odgovor na nešto što se vidi kao potpuno izuzetna i neobična situacija. I zato su pravni, finansijski i politički rizici toliko visoki, jer zaista nemamo mapu puta kako bi se ovo moglo odvijati".