Nova studija istražuje uslove koji doprinose ekstremnim poplavama u Italiji.
U maju 2023. godine, ekstremne poplave su opustošile regiju Emilia-Romagna u Italiji. Poplave su ubile sedamnaest ljudi, raselile hiljade i prouzrokovale štetu od procijenjenih 8,5 milijardi eura. Od tada je regija svjedočila i drugim razornim poplavama.
Nova studija, objavljena u časopisu Scientific Reports, istražuje uslove koji su podstakli poplave u Mediteranu i šta to znači za buduće ekstremne događaje, prenosi Euronews Green.
Šta uzrokuje poplave?
Poplave često uzrokuju ekstremne padavine. Kako se klima zagrijava, očekuje se da će se obilne padavine povećati, što će dovesti do češćih i intenzivnijih poplava.
U Evropi postoje određene regije koje su podložnije poplavama izazvanim klimom, poput Mediterana.
Ali na poplave utiču brojni faktori, uključujući vlažnost tla, korištenje zemljišta i osjetljivost oticanja na nivo mora. A kako pokazuje nedavna studija, to može biti i spoj faktora.
Istraživači su utvrdili da ekstremne poplave u Italiji 2023. godine nisu bile rezultat samo jednog ekstremnog padavinskog događaja. Umjesto toga, bile su podstaknute akumulacijom kiše tokom nekoliko dana, što je potaknuto topografijom regije.
Šta je efekat "slijepe ulice"?
Regija je iskusila ono što istraživači nazivaju efektom „slijepe ulice“. Planine su blokirale vlagu iz Jadranskog mora, zadržavajući kišu u regiji. Stacionarni ciklon produžio je pljusak, uzrokujući ekstremne (i rijetke) poplave uočene 2023. godine. Efekat „slijepe ulice“ vjerovatno je doprinio i poplavama 2024. godine koje su pogodile regiju.
Na osnovu ovoga, istraživači vjeruju da bi se slično ekstremne poplave mogle dogoditi u sličnim geografskim područjima.
„Naša analiza pokazuje da vrsta upornog ciklona koji je uzrokovao poplave u Emiliji-Romagni 2023. i 2024. godine nije jedinstvena za ovu regiju“, kaže Enrico Scoccimarro, prvi autor studije i viši naučnik u Euro-mediteranskom centru za klimatske promjene.
„Druga mediteranska područja sa sličnom geografijom mogla bi se suočiti s istim rizicima.“
Budući modeli bi mogli bolje predvidjeti poplave
S klimatskim promjenama, ove poplave će vjerovatno postati češće. Važno je biti adekvatno pripremljen za takve događaje, osmišljavajući efikasne i tačne sisteme ranog upozorenja.
Kao takvi, autori uvode metriku „perzistentnosti gustine ciklona“, koja bi pomogla prognostičarima da prate ciklone koji bi mogli dovesti do ekstremnih vremenskih događaja u ranjivim regijama.
„Ovaj rad predstavlja prvi korak u dugoročnom planu za razvoj sistema ranog upozoravanja na poplave na sezonskoj skali u CMCC-u“, kaže Scoccimarro.
„Naš cilj je da prevaziđemo trenutna ograničenja najsavremenijih numeričkih modela i da težimo ka višim vještinama u direktnom predviđanju ekstremnih padavina, te da pomognemo zajednicama da se bolje pripreme za poplave.“