ADVERTISEMENT

Ovo nije prvi takav napad, a vjerojatno ni posljednji, piše Kyiv Post.

Dalekometne bespilotne letjelice, opremljene eksplozivnim bojevim glavama, pogodile su veliko postrojenje za preradu plinskog kondenzata Ust-Luga, smješteno u blizini Sankt Peterburga na Baltičkom moru, izazvavši snažne eksplozije i požare. Očevici su izvijestili o najmanje dva velika požara nakon napada koji se dogodio tokom jutarnje smjene.

Postrojenje Ust-Luga, u vlasništvu Gazproma kojim upravlja energetska kompanija Novatek, jedno je od najvećih postrojenja za preradu prirodnog plina u Evropi i ključno izvozno čvorište za ruski plin koji se transportira plinovodima s Arktika i iz zapadnog Sibira.

Precizni pogoci i velika šteta

Videozapisi koje su snimili radnici postrojenja prikazuju precizne pogotke na jedinici za plinski kondenzat, praćene velikim vatrenim kuglama. Ruski mediji izvijestili su da je jedinica pretrpjela značajnu štetu. Prema procjenama, popravci bi mogli trajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci.

Kompleks Ust-Luga ima kapacitet prerade do 45 milijardi kubičnih metara prirodnog plina godišnje, iz čega proizvodi 13 miliona tona ukapljenog prirodnog plina (LNG), gotovo isključivo za izvoz. Uz to, godišnje proizvodi i 3,6 miliona tona etana, 1,8 miliona tona propan-butana te naftu, mlazno gorivo i loživo ulje.

Iz Glavnog štaba ukrajinske vojske u nedjelju navečer preuzeli su odgovornost za napad, nazivajući ga uspješnim. Iako nije naveden tačan tip korištene letjelice, vjeruje se da je riječ o dronu Batyar, čiji je domet od 800 kilometara dovoljan za doseg postrojenja udaljenog oko 750 kilometara od vjerojatnih ukrajinskih lokacija za lansiranje.

Ekonomske posljedice i ruska reakcija

Ukrajinska vojna geolokacijska skupina Cyber Broshono ocijenila je štetu kao "kritičnu", nazivajući postrojenje "srcem" ruske prerade plina za izvoz.

"Ovo je značajan udarac ne samo ruskoj energetskoj infrastrukturi, već i njezinom izvoznom potencijalu", navodi se u njihovoj procjeni.

Stručnjak za energetsko tržište Evhen Instrebin procijenio je da svaki dan zastoja postrojenje gubi 12 miliona dolara.

Kao posljedica napada, glavni aerodrom u Sankt Peterburgu, Pulkovo, bio je zatvorena veći dio nedjelje. Regionalni guverner Aleksandr Drozdenko izjavio je da je požar izazvan "padajućim ostacima" deset uništenih ukrajinskih dronova, no snimke pokazuju letjelice koje izravno pogađaju ciljeve.

Reakcije iz Evrope

Ukrajina je od sredine 2023. godine pokrenula kampanju udara na rusku energetsku, električnu i prometnu infrastrukturu, a napadi su se intenzivirali tokom 2025. godine. Prošlog četvrtka ukrajinski dronovi pogodili su crpnu stanicu na naftovodu Družba, ključnom pravcu za opskrbu Evrope ruskom naftom.

Taj je napad izazvao oštre reakcije slovačkog premijera Roberta Fica i mađarskog premijera Viktora Orbána, koji su optužili Ukrajinu za vođenje ekonomskog rata protiv njihovih zemalja. Obojica čelnika, poznati po proruskim stavovima, sugerirali su da bi se Ukrajina trebala predati. Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sybiha odgovorio je da je Budimpešta imala tri godine za diverzifikaciju izvora energije, "kao i ostatak Evrope".

Problemi za rusku naftnu industriju

Napadi na ruska postrojenja uzrokuju sve veće probleme. U četvrtak, 21. avgusta, pogođena je i najveća rafinerija nafte u Rusiji, kod Rostova, a požari su ugašeni tek u nedjelju. Od početka avgusta, ukrajinski dronovi pogodili su najmanje deset velikih rafinerija, smanjujući ukupni kapacitet prerade u Rusiji za procijenjenih 10 do 25 posto.

Kremlj pokušava stabilizirati domaće tržište ograničavanjem izvoza i nametanjem gornjih granica cijena goriva. Međutim, ti pokušaji nisu u potpunosti uspješni. Zbog smanjenih kapaciteta i poremećaja u transportu, u nekim regijama zabilježene su nestašice i dugi redovi na benzinskim postajama, a najteže su pogođeni okupirani Krim i Luhansk te udaljeniji dijelovi Rusije poput Burjatije i pacifičke obale.