Mađarska i Balkan brže od drugih lokacija u Evropi osjećaju posljedice globalnog zagrijavanja, a više temperature uzrokuju značajnu štetu poljoprivredi.
ADVERTISEMENT
Istraživač klime pripisao je jake grmljavinske oluje koje su prošle sedmice pogodile Mađarsku klimatskim promjenama.
Péter Szabó, historičar zaštite okoliša, rekao je za Euronews da su se u zemlji povećali i učestalost i intenzitet toplotnih talasa, kao i snažnih kišnih oluja.
"Iz podataka jasno vidimo da su toplotni talasi postali češći i intenzivniji – traju duže, a temperature su više", rekao je.
"Istovremeno, čini se da raste i broj grmljavinskih oluja. Također su duže i jače suše. Sve su to očiti pokazatelji klimatskih promjena."
Dodao je da Balkan i Mađarska osjećaju posljedice globalnog zagrijavanja brže nego ostatak Evrope, pri čemu više temperature nanose značajnu štetu mađarskoj poljoprivredi.
Prošle sedmice, snažne grmljavinske oluje dovele su do zatvaranja međunarodnog aerodroma u Budimpešti, nakon što su ostaci oluje prešli preko piste.
Odlazna dvorana Terminala 2A djelimično je poplavljena, a zgrada evakuisana jer su vjetrovi brzine do 130 km/h čupali drveće i skidali krovove sa zgrada.
Imre Dóka, glasnogovornik Nacionalne uprave za upravljanje katastrofama, rekao je za Euronews da njegova agencija nikada nije primila toliko upozorenja te da su morali intervenirati na dvostruko više lokacija nego tokom velikih oluja 2023. godine.
"Zbog nevremena u posljednjih nekoliko dana, vatrogasci su morali intervenisati na 12.000 lokacija – od uklanjanja srušenog drveća i grana, do sanacije štete na zgradama", pojasnio je.
Olujni vjetrovi također su uticali na nacionalnu željezničku mrežu. Glavni operater, MÁVINFORM, više nije u mogućnosti prikazivati tačna vremena putovanja na pruzi uz Sjeverni Balaton zbog oštećenja dalekovoda.
U saopštenju, MÁVINFORM je naveo da su vjetrovi jačine 150–170 km/h na sjevernoj obali jezera Balaton srušili dalekovode, dok su na južnoj strani drveća pala na prugu, oštetivši električnu infrastrukturu.