Loader
Pronađite nas

Evropa "opsjednuta" kafom: Proizvodnja porasla za 15 procenata

Pisitorius odustao od kandidature za kancelara

    Koje su pravne konsekvence za Netanyahua i Gallanta zbog izdatih naloga za hapšenje?

    Benjamin Netanyahu, Yoav Gallant (Abir Sultan/Pool Photo via AP, File)
    -
    Objavljeno

    Sud je "našao razumne osnove“ da Netanyahu i Gallant "snose krivičnu odgovornost za ratni zločin izgladnjivanja kao metoda ratovanje, ubistva kao zločine protiv čovječnosti, progon i druga nehumana djela.”

    ADVERTISEMENT

    Međunarodni krivični sud (ICC) izdao je naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog ratnih zločina počinjenih na palestinskim teritorijama, uključujući Gazu, javlja Anadolu.


    Vijeće ICC-a je navelo da nalozi obuhvataju "zločine protiv čovječnosti i ratne zločine počinjene od 8. oktobra 2023. do 20. maja 2024. godine, dana kada je Tužilaštvo podnijelo zahtjeve za izdavanje naloga za hapšenje".


    Time je Vijeće jednoglasno odbacilo izraelsko osporavanje jurisdikcije prema članovima 18. i 19. Rimskog statuta, važećeg ugovora ICC-a.


    ICC (Izvor: AP/Peter Dejong)


    Što se tiče navodnih zločina, Sud je naveo da je "našao razumne osnove“ da vjeruje da Netanyahu i Gallant "snose krivičnu odgovornost za sljedeće zločine kao suizvršioci za počinjenje djela zajedno sa drugima: ratni zločin izgladnjivanja kao metoda ratovanje i ubistava kao zločine protiv čovječnosti ubistava, progon i druga nehumana djela.”


    ICC je također izdao nalog za hapšenje vođe Hamasa Mohammeda Diaba Ibrahima Al-Masrija, poznatijeg kao Deifa. Izrael tvrdi da je Deif ubijen u julskom zračnom napadu na jug Gaze, ali Hamas to tek treba javno potvrditi.


    Ratni zločini


    Nalozi za hapšenje izraelskih zvaničnika, prema ekspertima, čine ih optuženima za ratne zločine, a ovo su prvi nalozi za hapšenje ikada za lidere jedne zemlje saveznice Zapada.


    Odluka ICC-a ima značajne reperkusije za Netanyahua i Gallanta, a najveća je da sve 124 zemlje potpisnice Suda sada imaju obavezu da ih uhapse i predaju na krivično gonjenje ako kroče na njihov teritorij.


    Ove 124 države uključuju neke od najsnažnijih zapadnih saveznika Izraela, koji su mu pružali oružje i diplomatsko pokriće da izvrši zločine nad Palestincima, a to su Velika Britanija, Kanada, Australija, Njemačka, Francuska, Belgija, Italija, Holandija i Norveška.


    Druge evropske države potpisnice Suda su, naprimjer, Španija, Švajcarska, Danska, Hrvatska, Češka, Finska, Mađarska, Portugal i Poljska.


    Potpisnici ICC-a su i Grčka, Novi Zeland, Južna Koreja, Japan, Južna Afrika, Nigerija, Meksiko, Kenija, Kolumbija i Brazil.


    SAD je izuzetak


    Eklatantan izuzetak su Sjedinjene Američke Države (SAD) koje su se povukle iz Rimskog statuta 2002. godine, što znači da neće biti zakonski obavezne da poduzmu mjere protiv Netanyahua i Gallanta.


    Međutim, prema ICC-u, iako nedržavne strane nemaju obavezu, one su "ohrabrene“ da preduzmu radnje za izvršenje naloga, budući da sam Sud ne posjeduje mehanizam izvršenja naloga.


    Kako se navodi u dokumentu ICC-a, neke nepotpisnice su imale aktivnu ulogu u prethodnim operacijama predaje optuženih.


    “Međutim, kada Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda (VS UN) aktivira nadležnost Suda nad nekim slučajem, obaveza saradnje obavezuje relevantne države članice UN-a, bez obzira na to jesu li ili ne država potpisnica Rimskog statuta”, navodi se u dokumentu.


    Genocid u Gazi


    Pravni stručnjak Gerhard Kemp rekao je za Anadolu da je odluka ICC-a da izda naloge za hapšenje "značajna iz nekoliko razloga" i vrši pritisak na države koje podržavaju Izrael uprkos međunarodnoj reakciji na genocid u Gazi.


    Gaza (Izvor: AP/Abdel Kareem Hana)



    “Također, ponovo potvrđuje da ICC ima jurisdikciju nad situacijom u Palestini, odbacio je izazove izraelske nadležnosti, pružio je važna zapažanja u vezi s prirodom sukoba (međunarodni oružani sukob i primjenjivost međunarodnog humanitarnog prava i tako dalje), dao je važna zapažanja o jačini dokaza”, rekao je Kemp.


    Dodao je da je ovim omogućen i eventualni sudski postupak u ICC-u protiv zvaničnika Izraela.


    "Možda najznačajnije od svega, potvrđuje princip ICC-a da službeni kapacitet nije prepreka za izvršenje naloga za hapšenje i konačno provođenje sudskog postupka u ICC-u višim vladinim zvaničnicima, u ovom slučaju uključujući premijera Izraela", kazao je Kemp.


    Slučaj Al-Bashira i Putina


    Baš poput slučaja sudanskog lidera Omara Al-Bashira i ruskog predsjednika Vladimira Putina, ovaj nalog za hapšenje Netanyahua "predstavljaće značajne diplomatske i političke izazove za članove ICC-a, posebno za države na Zapadu poput Njemačke i Velike Britanije", smatra Kemp.


    Omar al-Bashir (Izvor: AP/Burhan Ozbilici)


    Podsjetio je da države potpisnice Rimskog statuta imaju zakonsku obavezu da izvrše nalog.


    "Ali, kao što smo vidjeli kod Al-Bashira (kada Južna Afrika i Jordan i druge države nisu izvršile nalog za hapšenje) i nedavno Mongolija (kada nije uhapsila Putina), državama članicama često je politički teško da ispune svoje obaveze”, rekao je Kemp.


    “Sumnjam da će evropske države i drugi tradicionalni saveznici Izraela na Zapadu biti pod pritiskom da brzo zauzmu stav o tome hoće li izvršiti naloge za hapšenje ako se za to ukaže prilika”, dodao je.

    Možda će vam se svidjeti

    Biden osudio odluku Međunarodnog suda pravde o hapšenju Netanyahua, nazivajući je nečuvenom