Krajnje desničarski Trumpov obožavatelj koji se protivi vojnoj pomoći Ukrajini uvjerljivo je pobijedio u prvom krugu ponovljenih predsjedničkih izbora u Rumuniji, pokazuju gotovo konačni rezultati, što povećava izglede da se još jedan revolucionarni nacionalista pridruži klubu lidera EU.
ADVERTISEMENT
Sa 99,99% prebrojanih glasova u ponedjeljak, George Simion (38), koji nosi Maga kape, promoviše suverenističku, društveno konzervativnu agendu i poziva na "melonizaciju" - misleći na italijanskog krajnje desničarskog premijera - Evrope, osvojio je 40,96%.
To je gotovo dvostruko više od rezultata drugoplasiranog kandidata, Nicușora Dana, centrističkog gradonačelnika Bukurešta, i više nego što su predviđale predizborne ankete. Njih dvojica će se suočiti u drugom krugu izbora 18. maja.
Dan se provukao u drugi krug sa 20,99%, manje od procentnog poena više od Crina Antonescua, proevropskog bivšeg senatora kojeg podržavaju vladajuća Socijaldemokratska stranka (PSD) i desnocentristička Nacionalno liberalna stranka (PNL), piše Guardian.
"Ovo nije samo izborna pobjeda, to je pobjeda rumunskog dostojanstva. To je pobjeda onih koji nisu izgubili nadu, onih koji još uvijek vjeruju u Rumuniju, slobodnu, poštovanu, suverenu zemlju“, rekao je Simion nakon što je rezultat postao jasan.
"Ovdje sam da služim Rumunima, a ne obrnuto", rekao je u izjavi rano u ponedjeljak, insistirajući da vjeruje u EU "koja napreduje kao gnijezdo za svoje raznolike i suverene nacije – a ne kao kruti sistem koji provodi univerzalne politike".
Krajnje desničarski kandidat, čiji je Savez za Uniju Rumuna (AUR) izrastao iz antivakcinacionog pokreta u drugu najveću stranku u zemlji, završio je prvi u 36 od 47 izbornih okruga Rumunije i osigurao 61% velikog broja glasova u inostranstvu.
Dan, 55-godišnji matematičar koji je osnovao stranku Save Romania Union (USR) i vodio kampanju kao pro-EU, nezavisni kandidat protiv korupcije, nazvao je drugi krug izbora borbom "da se uvjere Rumuni da Rumuniji treba prozapadni smjer".
Rekao je da će dvije sedmice prije drugog kruga izbora biti "teške protiv ovog izolacionističkog kandidata... To neće biti debata između pojedinaca, već debata između prozapadnog smjera za Rumuniju i antizapadnog smjera".
Stručnjaci su rekli da bi Dan mogao imati poteškoća da pobijedi Simiona u drugom krugu zbog tenzija između nezavisnog kandidata i dvije velike stranke lijevog i desnog centra u zemlji, što bi moglo odvratiti njihove birače od promjene lojalnosti.
"Simion trenutno ima veći broj glasova od Dana“, rekao je Cristian Pîrvulescu, politikolog. Glasovi četvrtoplasiranog, Victora Ponte, bivšeg premijera, mogli bi biti ključni, potencijalno ga čineći faktorom koji određuje vlast.
Rumunski predsjednik ima poluizvršnu ulogu sa značajnim ovlastima nad vanjskom politikom, nacionalnom sigurnošću, troškovima odbrane i imenovanjima sudija. Također predstavlja zemlju na međunarodnoj sceni i može staviti veto na važna glasanja u EU.
Simionova pobjeda mogla bi dovesti do toga da Rumunija – koja graniči s Ukrajinom i članica je i EU i NATO-a – skrene s glavnog puta i postane još jedna remetilačka sila unutar EU, uz Mađarsku i Slovačku.
To bi također pozdravili konzervativni nacionalisti u Evropi i šire – uključujući visoke ličnosti Trumpove administracije poput američkog potpredsjednika J.D. Vancea – koji je optužio Bukurešt za negiranje demokratije nakon što je prvobitni izborni listić poništen.
Na tim izborima prošlog novembra pobijedio je Călin Georgescu, krajnje desničarski i Moskvi naklonjen nezavisni kandidat, ali ih je Vrhovni sud Rumunije poništio nakon što su deklasificirani obavještajni dokumenti otkrili navodnu rusku operaciju utjecaja.
Georgescu, koji negira bilo kakvu nezakonitu radnju, kasnije je stavljen pod istragu po tačkama optužnice koje uključuju lažno izvještavanje o finansiranju kampanje, zloupotrebu digitalne tehnologije i promoviranje fašističkih grupa. U martu mu je zabranjeno da se kandiduje na ponovljenim izborima.
Simion je u nedjelju obećao da će Georgescua postaviti za premijera, bilo putem referenduma, prijevremenih izbora ili formiranja nove vladine koalicije, ako pobijedi. Krajnje desničarske grupe imaju 35% mjesta u parlamentu nakon izbora održanih u decembru.
Georgescu, 63, nazvao je ponovljeno glasanje "prevarom koju su orkestrirali oni koji su obmanu učinili jedinom državnom politikom", ali je rekao da je u nedjelju glasao kako bi "priznao moć demokratije, moć glasa koji plaši i užasava sistem".
Simion negira da su njegove politike krajnje desničarske, ali je svoju stranku opisao kao "prirodne saveznike" Trumpa i obećao savez zemalja EU "u duhu Mage". Često je kritikovao Rusiju, ali se dosljedno protivio vojnoj pomoći Ukrajini.
Do danas je Rumunija donirala Kijevu bateriju protivvazdušne odbrane Patriot, obučava ukrajinske pilote borbenih lovaca i omogućila izvoz 30 miliona tona ukrajinskog žita preko svoje crnomorske luke Konstanca od ruske invazije.