Zvaničnik Evropske komisije kritikovao je nedavnu američku istragu o uvozu farmaceutskih proizvoda, nazivajući je neopravdanim korakom ka potencijalnim tarifama koje bi mogle naštetiti i evropskim i američkim zdravstvenim sistemima.
ADVERTISEMENT
Ranije ovog mjeseca, Trumpova administracija pokrenula je istragu o uvozu farmaceutskih proizvoda prema članu 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine, zakonu koji dozvoljava tarife na takav uvoz za koji se smatra da ugrožava nacionalnu sigurnost.
Iako još nisu uvedene tarife, zvaničnici EU su zabrinuti da je istraga preteča trgovinskih akcija.
"Ne slažemo se s ovom istragom", rekla je Elena Kamilarova, trgovinska službenica Evropske komisije, na događaju u Briselu. "[Ne slažemo se] s alatom niti s njegovim konceptom, naime, gledanjem na to kao da uvoz farmaceutskih proizvoda može predstavljati rizik po nacionalnu sigurnost."
Farmaceutske kompanije s obje strane Atlantika izrazile su zabrinutost zbog potencijalnih posljedica američkih tarifa, upozoravajući na rast cijena lijekova i poremećaje u vitalnim globalnim lancima snabdijevanja.
Ove zabrinutosti su posebno izražene za Irsku, dom velikih proizvodnih pogona američkih firmi kao što su Pfizer, Johnson & Johnson i Eli Lilly. Ostali ključni izvoznici uključuju Njemačku, Belgiju i Dansku.
U 2024. godini, farmaceutski proizvodi su bili najveći izvoz EU u SAD, procijenjen na 127 milijardi dolara (117 milijardi eura), što je sada ugrožena cifra zbog tekuće istrage. Protok lijekova sada je u opasnosti od poremećaja, s potencijalno teškim posljedicama za pacijente i preduzeća.
Thibaut L'Ortye iz Američke privredne komore u EU također je izrazio zabrinutost zbog istrage, rekavši da njeno pokretanje nije imalo podršku američkih preduzeća i da bi moglo opteretiti već krhke transatlantske trgovinske odnose.
Uprkos izazovima, farmaceutska industrija je jedno od područja gdje se interesi SAD-a i EU poklapaju, posebno u rješavanju ranjivosti lanca snabdijevanja, rekao je L'Ortye na Evropskom političkom događaju o kritičnim lijekovima.
"S obje strane Atlantika postoji prepoznavanje da morate razmišljati o ranjivostima i lancima snabdijevanja“, dodao je.
EU je upozorila da bi svaki potez prema carinama mogao potkopati pristup ključnim lijekovima, dovesti do nestašice i povećati troškove zdravstvene zaštite na oba kontinenta.
Novi izvještaj koji je naručila američka trgovinska grupa industrije, a koji je dobio na uvid Reuters, procjenjuje da bi carina od 25% na uvoz lijekova povećala troškove lijekova u SAD-u za gotovo 51 milijardu dolara godišnje.
Analiza, koju je provela kompanija Ernst & Young, predviđa da bi cijene lijekova u SAD-u mogle porasti za čak 12,9% ako se troškovi prenesu na potrošače.
U 2023. godini, SAD su uvezle farmaceutske proizvode u vrijednosti od 203 milijarde dolara, od čega je 73% došlo iz Evrope - uglavnom Irske, Njemačke i Švicarske. Iste godine, ukupna prodaja gotovih lijekova u SAD-u dostigla je 393 milijarde dolara.
"Evropske generičke kompanije za promjenu zapravo igraju prilično snažnu ulogu u rješavanju nestašica u SAD-u, a SAD imaju više nestašica nego mi i veću ovisnost od dobavljača u Aziji, posebno dobavljača aktivnih farmaceutskih sastojaka (API-ja),“ rekla je Kamilarova iz Komisije.
Washington nabavlja oko 80% svojih aktivnih farmaceutskih sastojaka (API-ja) iz Kine, Indije i EU. U 2024. godini, farmaceutski proizvodi su bili najveći uvoz SAD-a iz EU, uključujući semaglutid u vrijednosti od 127 milijardi dolara (117 milijardi eura), ključnu komponentu u popularnim lijekovima za mršavljenje.