ADVERTISEMENT

Samo 9% građana EU tvrdi da su upoznati s planovima svojih gradova ili država za katastrofe i vanredne situacije, a još zabrinjavajuće je da manje od četiri od deset Europljana smatra da su dobro pripremljeni za takve događaje.

Ovo istraživanje provedeno je u februaru i martu 2024. godine s više od 26.000 ispitanika iz različitih europskih zemalja. Rezultati pokazuju značajne razlike među državama: dok je u Švedskoj 20% građana upoznato s planovima za katastrofe, u Malti i Grčkoj taj postotak pada na samo 2%.

U Sloveniji, koja je prošle godine pretrpjela velike poplave, čak 31% građana izjavljuje da su sudjelovali u volonterskim aktivnostima usmjerenim na povećanje otpornosti na katastrofe.

Ova zemlja se također ističe po visokom postotku građana koji smatraju da su dobro pripremljeni za prirodne katastrofe (65%).

Nasuprot tome, južne europske zemlje, poput Portugala (27%), Grčke (28%), Španjolske (29%) i Italije (34%), pokazuju najniže stope povjerenja u pripremljenost, vjerojatno zbog učestalih prirodnih katastrofa poput požara i toplinskih valova.

Slično se vidi i u drugim zemljama zapadne i srednje Europe, gdje samo nekoliko zemalja ima većinu građana koji se osjećaju dobro pripremljenima.

Za većinu europskih građana, osobna pripremljenost je ključna, a tek 37% smatra da su dobro pripremljeni za katastrofe u svojoj okolini.

Ovi podaci ukazuju na velik jaz u komunikaciji između lokalnih vlasti i građana u pogledu pripreme za izvanredne situacije.

Istraživanje također ukazuje da čak 65% građana EU-a smatra da im je potrebna dodatna edukacija o pripremama za katastrofe.

Najveći interes za takvu edukaciju pokazali su građani Grčke, Portugala i Španije, dok su zemlje poput Švedske i Finske bolje informirane.

Ovi podaci jasno pokazuju potrebu za boljom informiranošću i pripremama na svim razinama, s posebnim naglaskom na zemlje koje su najizloženije prirodnim katastrofama.

Detaljnu analizu čitajte na Euronewsu.