ADVERTISEMENT

U sedmicama nakon ruske invazije 2022. godine, Kijev je bio gotovo prazan, a na hiljade civila dnevno bježalo je vozovima prema zapadu. Volodimir Zelenski odlučio je ostati u glavnom gradu i nije htio formirati vladu u egzilu, čime je dodatno ohrabrio Ukrajince. Ukrajinske trupe uspjele su odbiti ruski napad na Kijev, što je promijenilo stav zapadnih saveznika i povećalo isporuku oružja.

Danas, iako je Kijev oživio, rat se nastavlja na fronti dugoj preko hiljadu kilometara, od sjeverne granice s Rusijom do Crnog mora.

Ukrajinske snage bore se protiv nadmoćnih ruskih snaga, uključujući vojnike iz Sjeverne Koreje koje je poslao Kim Jong-un.

Donald Trump dolaskom na vlast u SAD promijenio pristup ovom pitanju, a njegov stav prema Ukrajini podsjeća mnoge na politiku popuštanja iz 1938. godine kada je Velika Britanija prisilila Čehoslovačku na ustupke Hitleru.

Trump i Ukrajina

Mnogi Ukrajinci vjeruju da Trump nema stvaran plan za okončanje rata, već da se jednostavno želi približiti Putinu. Iako Trump nudi ustupke Putinu, neki smatraju da time normalizira rusku agresiju i destabilizira sigurnost u Evropi.

Evropski lideri su svjesni opasnosti koje Trumpova politika predstavlja za sigurnost Evrope, a ukrajinski vojnici ostaju fokusirani na obranu svoje zemlje, svjesni da ishod rata oblikuje budućnost cijelog kontinenta.

A pitanje koje visi u zraku je imali kraja rata u Ukrajini?

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić za Euronews BiH kaže da je užasno puno površnosti, a kad su u pitanju komentari na ovu temu.

Denis Avdagić (Izvor: X)

"Ništa nije jednostavno kako se čini. Sastanci predstavnika SAD i Rusije sami po sebi nisu loši. Ako se ne razgovara o samom stanju na terenu i završetku rata, onda nema potrebu da tamo bude Ukrajina. Mislim da ljudi trebaju biti svjesni da set problema u odnosima SAD i Rusije nije samo vezen za pitanje Ukrajine. Pogotovo ako uzmemo obzir da Ruska strana ne percepira pitanje kraja rata u Ukrajini samo na terenu u Ukrajini, nego gleda kao nekakav širi kontekst. Ono što osobno smatram jeste da Trump zapravo i dobro poručio svima, a da se nije smjelo dopustiti da izostane komunikacija. Ona je morala postojati na nekoj ne baš najvišoj raznini. Smatram da je dobro napravljeno da nije bilo sastanaka sa Putinom", pojasnio je Avdagić.

Dodao je da je stanje na terenu zapravo loše, zato što se rade mali pomaci u teritorijalnom smislu.

"To nije sad krucijalno. Loše je u smislu da se i dalje redovno gađa ukrajinska infrastruktura i to sve radi patnju civilima. Dakle Rusija uporno gađa primarno elektroenergetsku mrežu, a Ukrajina cilja primarno rafinerije u Rusiji. Ono što je zastrašujuće i nanosi puno problema u funkcioniranju Ukrajine, ali nanosi se jako puno patnje civilnom stanovništvu. I ne možemo to gledat sa ružičastim naočalama i zaboraviti bez obzira na pregovore i reći što je bilo, bilo je", istakao je Avdagić.

Rijetki minerali i rude

Prema njegovim riječima, predsjednik Trump je trgovački i pragmatično nastrojen gdje želi zapravo dalje osigurati ono što znamo, takozvane rijetke metale i rudne resurse.

"Pomenuti sporazum o mineralima i rudama zapravo ne daje naznaku kraja rata, već daje naznaku mogućnosti da se Ukrajini nastavi pomagati ili da se daju nekakva sigurnosna jamstva. Gledajte, ja ne mislim da je kraj rata jednostavna stvar, prije svega ako ništa drugo, osim što Trump ima potrebu što god da se dogodi bude zapravo proglašeno kao pobjeda. Ali imate Putina kojem je to zapravo jednako važno. I imate situaciju u kojoj dvije zemlje isti teritorij gledaju kao dio svog ustavno-pravnog poretka. Dakle osim Krima i četiri ukrajinske oblasti Rusija je pripojila sebi i stavili su ih u svoj Ustav. Dakle trenutno jedni i drugi trebaju ući u pregovore koje zapravo ne mogu do kraja odraditi zato što bi se za pristajanje na nekakve stvarne ustupke trebali mijenjati ustavi jedne i druge zemlje. Ili jedne od dvije zemlje, da se razumijemo. Dakle nije mali potez, a dodatno u svemu ovome je i pitanje NATO-a", smatra Avdagić.

Naš sagovornik se pita može li Putin odustati od proklamiranih ciljeva, kako kažu specijalne vojne operacije.

"Stvari uopće nisu ni blizu jednostavne. Ukrajina ne može sama od sebe stati ako nema nikakvih apsolutnih garancija, ako ništa drugo ne možete gledati zemlju kao teritorij. Morate znati da je Trump govorio da je završetak rata pitanje jednog poziva, pa ipak nije bilo tako. Ne, nije jednostavno, ali naravno mi razgovaramo o onome što nam je poznato, da li ima tu stvari koje mi ne znamo, to je nešto drugo, ali činjenica da je Trump u nekim stvarima upravu. Recimo upravu je da Putin želi mir, samo želi ga po svojim uvjetima. Tako da, Trump nekad simplicira stvari, a neke druge izobličuje. Izjava da je Zelenski diktator nije sjela čak i onima koji Trumpa podržavaju, svjesni su da je to notorna neistina. Ali evo, što je dopušteno Trumpu, drugima nije", zaključio je Avdagić.

Direktor Centra za međunarodne odnose iz Banjaluke Bojan Šolaja za Euronews BiH kaže da pretpostavlja da bi rat u ovom obliku mogao trajati još dva do tri mjeseca.

Bojan Šolaja (Izvor: YouTube)

"SAD i Rusija su i prije imali sastanke u Švajcarskoj, naravno tu su razmatrane određena sporna pitanja, a koja su se ticala širenja NATO prema granicama Rusije. I to je kao jedan od razloga koji je i doveo u suštini do svega onoga što se desilo na prostoru Ukrajine, to je tada, bio jedan od ključnih faktora. S druge strane, ako uzmemo u obzir sve što se je dešavalo kroz tri godine, jeste značajno učešće zemalja članica NATO-a u samom sukobu. Međutim, promjenom određenih političkih kretanja na globalnom planu, došlo se danas do toga da se krene u neku vrstu mirovnih pregovora, a i do toga da ih vode dvije države koje su na neki način učestvovale u tim bezbjednosnim razgovorima i neposredno prije samog početka rata", pojasnio je Šolaja.

Dodao je da novi pregovori iako su na samom početku već daju određeni rezultat.

Rusija i njeni ciljevi

"Ako uzmemo obzir da je Ruska Federacija u značajnoj mjeri ispunila neke svoje ciljeve oni su u poziciji da mogu ući u pregovore i razmatrati šta je urađeno u protekle tri godine. I da se razmatraju prava na to šta su ostvarili u tri godine. Vidimo da u tom pravcu i razmišlja i trenutna američka administracija, s obzirom na to da manje više većina sukoba se okončava uz pokušaj da svako zadrži maksimum one neke teritorije koju drže u tom trenutku. Ono što vidimo je neki otpor naravno od ukrajinske strane i više zbog toga što se pregovori vode bez njihovog aktivnog učešća", istakao je Šolaja.

Prema njegovim riječima, činjenica je da se u suštini oni ne pitaju mnogo u ovom dijelu, a koji se tiče toga šta će biti.

"Sa druge strane opet vidimo da postoje neki bilateralni odnosi između Rusije, Ukrajine i SAD. Između SAD i Ukrajine po pitanju finansijskih sredstava, mislim da će to na kraj krajeva i biti presudno jer Ukrajina više nije u kapacitetu da ulaže u sukob ni finansijski ni ljudstvom. Mislim da se ovaj sukob i prirodno privodi kraju, jer je došlo do zamora na svim stranama. S druge strane postoji neki otpor i pojedinih evropskih lidera, ali mislim negdje da će i sama Evropska unija, ali treba znati da unutar same Unije postoje podijeljena mišljenja. A i zemlje EU su finansijski iscrpljene nakon ove tri godine. Iapk mislim da će i kod njih preovladati stav da je neophodno da se ovaj sukob zaustavi", rekao je Šolaja.

Predviđa da će biti potrebna najmanje godina dana da se usaglasi sve, a što će biti predmet mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.

"Realno je da se sad postigne neki sporazum o primirju, ali pred nama je. Dobro je da postoji dobra dinamika mirovnih pregovora. Pozitivni signali dolaze sa svih signala i bilo bi dobro da se tokom ove godine iznađe mirno rješenje. Ovaj sukob je uticao na cijeli svijet i nakon svega očito da danas imamo nešto što možemo nazvati nekim novim svjetskim poretkom. U pitanju je nova faza globalnih odnosa, a to je direktno rezultat ovog sukoba. Svijet više nije unipolaran. Stavovi drugih zemalja dolaze do izražaja, a prvenstveno Kine, Rusije Indije... A to znači i podršku za mirovno rješenje, a ne za nastavak sukoba. Ukrajina čini mi se je najveći gubitnik, a prije svega što su se u jednom trenutku ponašali kao proksi nekih sila, a manje brinuli o svojim interesima. Zbog činjenice da su nekad više ratovali za tuđe, a ne svoje interese i platili su najveću cijenu", smatra Šolaja.

Kolika je cijena rata?

Do 11. februara Rusija je izgubila 93.641 vojnika, prema podacima portala Mediazona, finansiranog od strane BBC-a, koji prikuplja imena poginulih boraca iz umrlica, objava na društvenim mrežama i drugih javno dostupnih resursa.

Ovo su vojnici kojima se zna ime i prezime, ali se procenjuje da je ukupan broj gubitaka oko 120.000. Rusija je u jednom navratu mobilisala rezerviste, nakon što je velikom broju profesionalnih vojnika istekao ugovor, što je Ukrajini otvorilo prostor za uspješnu kontraofanzivu u Hersonu i Harkovu u septembru 2022. Od tada se Rusija oslanjala na stabilan priliv dobrovoljaca, kojima nudi visoke plate, kako bi obezbijedila redovne rotacije i rezerve u pozadini.

Ukrajina je za sada izgubila oko 18 procenata teritorije, s tim da je Rusija proglasila svojom teritorijom čitave oblasti Krim, Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson, iako samo Krim kontroliše potpuno (Kijev drži samo mali delić Luganska). Ne zna se kolike je gubitke ukrajinska vojska pretrpjela jer se oni ne objavljuju, ali je Tramp rekao da je prema američkim satelitskim podacima ta brojka oko 700.000.

Predsjednik Volodimir Zelenski je u par navrata iznio brojku od 45.000. Ukrajinska vojska je nominalno u jednom trenutku brojala oko milion vojnika, ali danas i pored toga vrši sve agresivniju prinudnu regrutaciju, dok državni vrh razmatra spuštanje starosne granice sa 25 na 18 godina. BBC nikada nije pokušao da u Ukrajini sprovede ništa slično Mediazoni.

Iz Ukrajine je također izbjeglo 6,8 miliona ljudi, dok je prema podacima UN humanitarna pomoć nepohodna za 12,7 miliona.