Najviši organi Republike Srpske će donijeti odluke o vraćanju nadležnosti Republici Srpskoj koje su predviđene Dejtonskim sporazumom, u slučaju da predsjedniku RS Miloradu Dodiku bude izrečena osuđujuća presuda. Ovo je najavio sam Dodik, ističući da to znači da će Republika Srpska "otkazati bilo kakvo prisustvo suda i tužilaštva, SIPA-e i drugih vještačkih i vanustavno nametnutih organa na nivou Bosne i Hercegovine, zabraniti njihov rad na prostoru Republike Srpske, donijeti svoj izborni zakon i učiniti sve da ono što su nadležnosti, 83 takve, vrati na ustavnu poziciju, Ustav BiH".
ADVERTISEMENT
Inače, nadležnosti Republike Srpske prenošene su na nivo Bosne i Hercegovine nametanjem ili kroz dogovor konstitutivnih naroda, odnosno političkih predstavnika.
Između ostalog, odlukom visokog predstavnika osnovano je Ministarstvo finansija i trezora. Nametnut je i Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sistemu indirektnog oporezivanja, a odlukom visokog predstavnika u sastav Savjeta ministara uključen je ministar bezbjednosti. Visoki predstavnik je nametnuo i Zakon o Sudu BiH 2000. godine, što je potom i usvojeno u Parlamentarnoj skupštini BiH. Isto se 2003. dogodilo i sa Zakonom o Tužilaštvu BiH.
Dalje, nametnut je i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH, a VSTS je formiran nakon što su premijeri oba entiteta potpisali Sporazum o osnivanju ove pravosudne institucije. RS i FBiH su potpisale i Sporazum o prenosu nadležnosti iz oblasti odbrane, na osnovu čega je usvojen poseban Zakon o odbrani BiH i Zakon o službi Oružanih snaga BiH. U januaru 2006. godine ukinuta su entitetska Ministarstva odbrane i Vojske...
Sjednica Narodne skupštine (Izvor: NS RS)
Osnovni agrument vlasti u Republici Srpskoj je to da, iako su nadležnosti prenešene, one nisu ugrađene u Ustav Bosne i Hercegovine, odnosno da se sve oslanja samo na odluke, zakone i sporazume, koji nisu amandmani na Ustav BiH. Samim tim, tvrde, sve su to samo politički dogovori, pa se iz njih entiteti mogu povući ili ih poništiti, te vratiti nadležnosti na one izvorne, propisane Dejtonskim sporazumom i Ustavom BiH.
Prema Ustavu BiH, to su "spoljna politika, spoljnotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika, kao što je predviđeno članom VII, finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH, politika i regulisanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila, sprovođenje međunarodnih i međuentitetskih krivičnopravnih propisa, uključujući i odnose sa Interpolom, uspostavljanje i funkcionisanje zajedničkih i međunarodnih komunikacijskih sredstava, regulisanje međuentitetskog transporta i kontrola vazdušnog saobraćaja".
"Sve vladine funkcije i ovlaštenja koja nisu ovim Ustavom izričito povjerena institucijama Bosne i Hercegovine pripadaju entitetima", dodaje se u Ustavu BiH.
"Iako se stalno pozivaju na Dejton, sve je suprotno Dejtonu. Dodik nikad ne pominje Član III stav 5. koji govorio o dodatnim nadležnostima države BiH, gdje postoji široki osnov za proširivanje nadležnosti. On uzima iz Ustava šta se njemu sviđa, a ne mari za ukupan kontekst Ustava BiH. Nemoguće je očekivati da samo Narodna skupština proglasi da se vraćaju nadležnosti, bez da to Parlament BiH potvrdi. Naravno, on to može praktično uraditi, ali to ne može proizvoditi nikakve prave posljedice. Ustavni sud može intervenisat i sve poništiti", ističe profesor ustavnog prava Kasim Trnka, za Euronews BiH.
Kasim Trnka (Izvor: AA)
On kaže i da ne postoji ustav, bilo gdje u svijetu, koji nabraja sve institucije u jednoj državi, što ne znači da one ne treba ili ne mogu da postoje.
"Ustav 'izabere' obično one koje su za njega najvažnije, tako da, to da nisu u ustavu nije ništa novo i ne moraju biti da bi postojale. Zapravo, kada su vođeni pregovori u Dejtonu oko Ustavu BiH i mirovnog sporazuma, tada je jasno rečeno da to nije fiksiran sporazum, nego da on ima razvojne elemente. Tako je predviđeno da domaće vlasi mogu i same mijenjati Ustav ako smatraju da je to potrebno. Ustavna je obaveza da entiteti odmah nakon uspostavljanja mira počnu pregovore o prenosu nadležnosti na državu BiH", naglašava Trnka.
Međutim, Dodikov pravni savjetnik Ognjen Tadić tvrdi da Parlamentarna skupština BiH ne mora da učestvuje u procesu vraćanja ili prenošenja nadležnosti sa entiteta na državu, odnosno sa države na entitet.
"Od ukupnog broja nadležnosti koje su od Dejtona do danas prenesene na nivo Bosne i Hercegovine, a radi se o desetinama i desetinama novih nadležnosti BiH koje nisu bili predviđene Dejtonskim sporazumom, svega tri su prošle nekakvu imitaciju procedure koja bi bila dejtonskog karaktera. To je nešto što je vezano s Oružane snage, Upravu za indirektno oporezivanje i dijelimično za Visoki sudski i tužilački savjet. Sve ostalo je rađeno ili pod pritiskom ili bez saglasnosti Republike Srpske odnosno Federacije Bosne i Hercegovine", ističe Tadić za Euronews BiH.
Ognjen Tadić (Izvor: AA)
On dodaje da se Dejtonski mirovni sporazum pokušava urušiti još od 1995. godine i da odluke Kristijana Šmita, visokog predstavnika kom vlast u RS ne priznaje legitimitet, zadaju konačan udarac Ustavu BiH.
"Rušenjem Dejtonskog mirovnog sporazuma nastupa situacija u kojoj svako za sebe, i Federacije Bosne i Hercegovine i Republika Srpska, moraju da se pobrinu za održavanje ustavnog i pravnog sistema koji čuva ljudska prava i slobode građana. Republika Srpska je u tom smislu dužna da štiteći mir i stabilnost i ono što je na kraju krajeva potpisala u Dejtonskom mirovnom sporozumu, otklani sve ono što je do sada bilo antidejtonsko djelovanje i da afirmiše u potpunosti ili u što većoj mjeri ono što je potpisano u Dejtonu.
U tom smislu, Republika Srpska zadržavajući svoje ustavne nadležnosti, ima pravo da interveniše na svim onim pitanjima čija je mogućnost funkcionisanja neodrživa zbog rušenja Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane političkog Sarajeva i Kristijana Šmita. Kojom će dinamikom Republika Srpska to raditi i koje će direktno institucije biti nadležne za takvu vrstu postupka, biće određeno odlukama Narodne skupštine Republike Srpske, kao najviše demokratske institucije koja je izraz volje naroda", kaže Tadić.
Sa druge strane, profesor ustavnog prava Mlađen Mandić ističe da se prenesene nadležnosti mogu vratiti na Republiku Srpsku, samo uz saglasnost tri konstitutivna naroda.
Mlađen Mandić (Izvor YT/PrintScreen)
"Brojne nadležnosti je prenosio i sam Dodik. Sve se to može vratiti, ali samo ako se o tome saglase dva entiteta i tri naroda, što se ja mislim u ovom trenutku ne može desiti. Jedan narod, jedan entitet, ne može to raditi sam po sebi. Ne može da mijenja Ustav, ne može da mijenja nadležnosti, ne može da vraća, a niti da ih delegira. Sve to mora da prođe kroz oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Vraćanje nadležnosti kroz NS RS je apsolutno nerealna opcija. Svaka nasilna promjena Ustava bila bi protivustavni čin, što je još teže krivično djelo nego ovo za koje sada sude Dodiku", zaključuje Mandić za Euronews BiH.