ADVERTISEMENT

Evropski lideri koji traže mjesto za pregovaračkim stolom s Ukrajinom, Rusijom i SAD nisu počeli da raspravljaju o tome ko bi ih mogao predstavljati, rekli su diplomatski izvori Euronewsu.

Izvor iz EU je međutim potvrdio za Euronews da je predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa "započeo proces bilateralnih konsultacija" sa liderima 27 država članica kako bi razradili šta su spremni učiniti u pogledu pomoći Ukrajini i njihovih stavova o sigurnosnim garancijama.

"Coreper je sinoć obaviješten o inicijativi", rekao je izvor za Euronews, pozivajući se na forum za diplomate bloka sa sjedištem u Briselu.

Euronews shvata da bi se o pitanju imenovanja evropskog specijalnog izaslanika, na zahtjev Ukrajine, moglo razgovarati tokom razgovora koje Costa vodi sa liderima.

Prvi razgovori između Washingtona i Moskve održani su u Rijadu u utorak (18. februara), šest dana nakon što je predsjednik SAD Donald Trump nakon !dugog i veoma produktivnog" poziva sa Vladimirom Putinom objavio da će dijalog početi "odmah".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i čelnici EU, koji su do sada bili po strani od procesa, uveliko su osudili bilateralne razgovore i zahtijevali da se uključe i Ukrajina i Evropa.

'Nema imena u trci'

Kijev je pozvao EU da hitno imenuje specijalnog izaslanika, kao što su SAD učinile sa generalom Keithom Kellogom.

"To bi trebala biti brzo donesena odluka", rekao je za Bloomberg ranije ove sedmice Ihor Zhovkva, zamjenik šefa ureda ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. “Nadam se odmah nakon sastanka u Parizu. Trebalo bi djelovati, a ne reagovati.”

Ali uprkos dva na brzinu organizovana sastanka u Minhenu i Parizu između ministara vanjskih poslova, odnosno lidera, ta tema nije pokrenuta, potvrdila su tri diplomate za Euronews.

“Nema imena u trci. Ovo nije relevantno pitanje. Ne radi se o egu pojedinaca, već o interesima. Dakle, prvo treba da radimo na zajedničkom stavu onoga što želimo, a ne da raspravljamo o tome ko treba da iznese ovaj stav”, rekao je za Euronews jedan diplomata, koji je želio da ostane anoniman.

Neformalni sastanak u ponedjeljak u Parizu, čiji je domaćin bio Francuz Emmanuel Macron, a okupio je lidere Njemačke, Britanije, Italije, Poljske, Španije, Nizozemske, Danske, kao i čelnike Evropskog vijeća, Evropske komisije i NATO-a, nije razjasnio koje su zajedničke sigurnosne garancije evropske nacije spremne pružiti u sklopu mirovnog procesa.

Nije pominjano ni pitanje ko bi trebalo da predstavlja Evropu u pregovorima, potvrdile su za Euronews tri osobe koje su upoznate sa tim.

Macron će u srijedu biti domaćin još jednog, virtuelnog, sastanka sa liderima drugih zemalja EU i Norveške.

Premalo, prekasno?

Za stručnjake koje je kontaktirao Euronews, Evropa se manje-više isključila time što se ranije nije pripremila za razgovore, uključujući i vrijeme Bidenove administracije - kada su odnosi s Washingtonom bili manje konfrontacijski - ili u periodu od tri mjeseca između Trumpovog reizbora i inauguracije.

"Mislim da je EU ili neke evropske države trebalo da predlože razgovore prije nego što je Trump pokrenuo svoju inicijativu, vjerovatno sa drugim državama koje nisu članice EU“, rekao je za Euronews Claude-France Arnould, bivši francuski diplomata i specijalni savjetnik predsjednika za evropske poslove u Institutu za međunarodne odnose (IFRI).

"Ne bismo bili u situaciji da pokušavamo kupiti mjesto nastojeći ponuditi raspoređivanje trupa ili novac u kontekstu za koji ne odlučujemo", dodala je.

Kada je Euronews istražio mišljenja o tome ko bi trebao dobiti poziv ako se mjesto za stolom produži, Costa i visoka predstavnica bloka Kaja Kallas izbili su na prvo mjesto zbog odgovornosti koje im dodjeljuju njihove uloge.

Armida van Rij, šefica evropskog programa Chatham Housea, dala je prednost Costi u odnosu na najvišeg diplomatu bloka, tvrdeći da bi on "možda bio u boljoj poziciji da predstavlja zemlje članice po ovom pitanju" s obzirom da je njegova uloga u Evropskom vijeću da pomogne u izgradnji konsenzusa među glavnim gradovima EU.

Kostu, kao i šeficu Evropske komisije Ursulu von der Leyen, kao potencijalne pregovarače naveo je i Sven Bishop, direktor programa Evropa u svijetu na Institutu Egmont.

“Mislim da EU kao takva mora biti tu jer je odluka da se nastavi sa zahtjevom Ukrajine za članstvo (ako je to ono što mi odlučimo) strateški ključna”, rekao je on za Euronews.

“Ali samo države mogu Ukrajini pružiti sigurnosnu garanciju, pa možda (britanski premijer Keir) Starmer i Macron, dvije evropske nuklearne sile i/ili (poljski premijer Donald) Tusk jer Poljska sada ima najveću vojsku u Evropi” i trenutno predsjedava rotirajućim predsjedavajućim Vijećem EU, dodao je.

'Nesretni' tajming

Ipak, za van Rija, vjerovatno će liderima EU biti teško da imenuju nekog od svojih zbog straha da će favorizirati svoje nacionalne interese ili pozicije.

Macron je, na primjer, ranije izrazio spremnost da pošalje mirovne trupe u Ukrajinu, prijedlog koji su druge zemlje članice odbile. Njegova popularnost također jenjava zbog slabe pozicije kod kuće.

Osim toga, on je prethodno pokušao, ali nije uspio, da posreduje u pregovorima između Teherana i Washingtona za vrijeme Trumpovog prvog predsjedništva, a američki lider ga je u tom procesu kritizirao.

Italijanka Giorgia Meloni, za koju se smatra da je naklonjena Trumpu nakon što je bila pozvana i prisustvovala njegovoj inauguraciji, mogla bi se kandidirati. Ali iako je ona pro-Ukrajine, pro-EU i pro-NATO, što bi bilo ključno za dobijanje podrške većine zemalja članica EU, niska potrošnja Italije na odbranu - ne dostiže cilj NATO-a od 2 posto BDP-a - i činjenica da se ne vidi kao veliki vojni igrač mogli bi je dovesti do diskvalifikacije od strane Washingtona.

Tajming je tim više "nesretniji", rekao je van Rij, jer se to dešava u jeku izborne kampanje u Njemačkoj koja će se završiti 23. februara.

Friedrich Merz, lider konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU), smatra se da će zamijeniti Olafa Scholza na mjestu kancelara.

Čini se da su njegovi stavovi o Ukrajini i odbrani bliže Macronovim, zbog čega bi dvije zemlje članice, koje se često opisuju kao motor EU, ponovo počele raditi u tandemu nakon što je Macron i Scholzov odnos prekinut. Ali mogli bi proći mjeseci koalicionih pregovora prije nego što se uspostavi nova njemačka vlada.

Također je nejasno da li bi Velika Britanija ili druge države koje nisu članice EU pristale da se okupe iza birača bloka ili da traže svoja mjesta.

Sve ovo zajedno znači "tako je malo vjerovatno da će postojati jedna osoba koja će predstavljati Evropu ili EU u ovim diskusijama", rekao je van Rij.

Marco Rubio, američki državni sekretar, i Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, obojica su rekli ove sedmice da ne predviđaju da će Evropa biti umiješana, navodeći da bi EU mogla biti uključena kada se bude raspravljalo o pitanju ublažavanja sankcija.

Ambasadori EU u srijedu su odobrili 16. paket sankcija Rusiji zbog rata protiv Ukrajine, ciljajući, između ostalog, na aluminij i takozvanu moskovsku flotu tankera u sjeni.