ADVERTISEMENT

Ovi izbori, koji su ubrzani nakon raspada koalicije koju je predvodio socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz, oblikovat će smjer Njemačke u sljedeće četiri godine. Izborna kampanja bila je obilježena raspravama o migraciji, sigurnosti i ekonomskoj situaciji u zemlji.

Kako smo došli do ovoga?

Izbori su prvobitno bili zakazani za 28.septembra, ali su se zbog političkih turbulencija povukli na 23.februara. Koalicija koju su činili Socijaldemokratska stranka (SPD), Slobodna demokratska stranka (FDP) i Zeleni, koja je vodila zemlju od 2021., raspala se u studenom uslijed nesuglasica u vezi s ekonomskim i sigurnosnim izazovima, ali i ideološkim razmimoilaženjima.

Kulminacija je bila smjena ministra financija Christiana Lindnera iz FDP-a zbog sporova oko budžeta.

Nakon toga, Scholz je inicirao glasovanje o povjerenju u parlamentu, što je rezultiralo raspisivanjem prijevremenih izbora.

Iako je kampanja bila iznimno kratka, izazvana je intenzivnom raspravom o migraciji i sigurnosti, osobito nakon dvaju smrtonosnih napada u Magdeburgu i Aschaffenburgu, u kojima su osumnjičeni bili iz Saudijske Arabije i Afganistana.

Također, radikalna desnica, AfD, po prvi put je postala dio parlamentarne rasprave, što je izazvalo velike prosvjede diljem zemlje.

Njemačka ekonomska situacija također je zabrinjavajuća, s ekonomijom koja je smanjena dvije godine zaredom, dok se suočava s izazovima u industriji, posebno u automobilskoj industriji koja ne može pratiti rastuću potražnju za električnim vozilima.

Ko su glavni kandidati i što su njihovi prioriteti?

Friedrich Merz (CDU)

Friedrich Merz iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) trenutno vodi u anketama, s 30%, što mu daje deset postotnih bodova prednosti ispred AfD-a koji je na drugom mjestu.

Merz je najpopularniji kandidat za kancelara, s 32% podrške.

Njegova stranka želi smanjenje poreza, reformu vojske i radikalnu promjenu pravila o imigraciji i azilu, što je izazvalo velike kontroverze u Bundestagu.

Merz, bivši investicijski bankar i bivši rival Angela Merkel, predstavio je "Agenda 2030", plan koji ima za cilj revitalizirati njemačko gospodarstvo smanjenjem poreza na poduzeća na 25% i podizanjem praga za najviši porez na dohodak na 80.000 eura.

Njegova stranka također želi uložiti u unutarnju sigurnost, uvesti sustav nadzora u "opasnim područjima", kao i povećati obrambena ulaganja, dok bi neka sredstva pronašla smanjenjem socijalnih naknada za odrasle koji pokazuju "nezainteresiranost za rad".

CDU također ističe imigraciju kao ključnu temu, a predloženi planovi uključuju zaustavljanje migranata na granicama i deportacije.

Olaf Scholz (SPD)

Socijaldemokratska stranka Olafa Scholza ima podršku od 15%, što je pad u odnosu na prethodne izbore kada je osvojila 25%. Scholz se nalazi na trećem mjestu kao najpoželjniji kancelar s 18%.

SPD se protivi reformi "dužničke kočnice" i traži veća ulaganja u infrastrukturu i zelenu tranziciju, financirana kroz fond od 100 milijardi eura. T

akođer, podržava povećanje poreza na superbogate i smanjenje poreza za većinu kućanstava.

SPD se protivi masovnim deportacijama, ali želi ubrzati deportaciju odbijenih azilanata.

Alice Weidel (AfD)

Alice Weidel iz radikalno desne Alternative za Njemačku (AfD) trenutno ima podršku od 20%, a stranka je na drugom mjestu u anketama.

AfD je poznata po oštrom stavu prema imigraciji, tražeći zatvaranje granica i masovne deportacije.

Weidel podržava niže poreze i smanjenje birokracije, dok se protivi sankcijama prema Rusiji i žele ukinuti vojnu pomoć Ukrajini.

Stranka također traži izlazak iz Europske unije, smatrajući da bi ona trebala postati samo zona slobodne trgovine.

Robert Habeck (Zeleni)

Robert Habeck iz Zelenih trenutno je na drugom mjestu kao najpoželjniji kancelar s 24%.

Zeleni su za ulaganje u zelenu tranziciju i modernizaciju infrastrukture, uz promjene u "dužničkoj kočnici" kako bi se omogućila veća ulaganja.

Zeleni također žele smanjenje poreza na energiju i izgradnju više energetskih linija.

Sahra Wagenknecht (BSW)

Sahra Wagenknecht iz BSW-a poziva na smanjenje migracije i predlaže besplatnu energiju iz Rusije, kao i ukidanje sankcija prema toj zemlji.

Wagenknecht je također protiv slanja oružja u Ukrajinu, tvrdeći da to nema veze s ratom u Ukrajini.

Christian Lindner (FDP)

Christian Lindner iz FDP-a predlaže smanjenje poreza na poduzeća ispod 25%, smanjenje PDV-a za hranu u restoranima na 7% i odgađanje ciljeva klimatske neutralnosti za pet godina. FDP također želi smanjenje državnih beneficija za nezaposlene koji ne traže aktivno posao.

Njemački birači će uskoro odlučiti tko će voditi zemlju kroz izazove koje donosi ekonomska kriza, migracija i sigurnosna pitanja, a izbori će oblikovati smjer zemlje za iduće četiri godine.