Na desetine novih zemljotresa pogodilo je noćas Santorini, dok stručnjaci upozoravaju da je trenutno nemoguće sa sigurnošću predvidjeti hoće li ti potresi dovesti do erupcije istoimenog vulkana. Na ostrvu je proglašeno i vanredno stanje nakon jučerašnjeg zemljotresa od 5,2 Rihtera.
ADVERTISEMENT
Na ostrvu Santorini i dalje traju učestali zemljotresi koji su zabilježeni u proteklim danima. Prema podacima dobijenim iz razgovora sa Fei Dulgeri, novinarkom Euronews Greece, juče je registrovano 23 potresa snage 4 Rihtera ili jače, a najjači od njih dostigao je magnitudu od 5,2 Rihtera.
Stručnjaci sa Univerziteta u Atini ukazuju na to da je od juna ove godine zabilježeno čak 2.500 potresa u ovom regionu, pri čemu ne isključuju mogućnost da će se ove seizmičke aktivnosti pretvoriti u zemljotres jačih razmjera. Ipak, dobra vijest je da naučnici ne očekuju zemljotrese jače od 6 Rihtera. Prema mišljenju stručnjaka, da bi se vulkan uopšte aktivirao potreban je zemljotres ne manji od sedam Rihtera.
Potresi se opisuju kao dio takozvanog seizmičkog roja, što predstavlja niz potresa niske do umjerene snage, koji mogu trajati nedjeljama ili čak mjesecima. U poređenju sa situacijom od prije nekoliko mjeseci na Kritu, gdje su slične aktivnosti koje su trajale nedjeljama prestale bez značajnijih posljedica, stručnjaci se nadaju da će se tako završiti i seizmički roj na Santoriniju.
Međutim, brojni građani se iz straha masovno evakuišu sa ostrva. Brodovi su puni putnika koji napuštaju Santorini, dok su uvedeni i vanredni letovi. U ovom periodu godine, ostrvo posjećuje par stotina Grka, poslovnih ljudi iz turističkog sektora, ali i turista iz Azije, posebno iz Kine.
Santorini je poznata destinacija koja se suočava sa ozbiljnim izazovima kada je riječ o sigurnosti i daljem privlačenju posjetilaca, posebno u vrijeme rezervacija koje je na proljeće. Vlada Grčke je prije nekoliko dana uvela mjere koje uključuju zatvaranje škola i vrtića, kao i otkazivanje svih događaja. Vlasti su takođe preporučile građanima da izbjegavaju određene lokacije, kao što je Stara luka na Santoriniju, zbog opasnosti od odrona sa strmih litica. Mjere su praćene povećanim prisustvom policije, vatrogasaca i medicinskog osoblja koji su u pripravnosti u slučaju većeg zemljotresa.
Geolozi su umirili javnost riječima da ova seizmička aktivnost nije povezana sa vulkanom na Santoriniju. Iako su mogući jači zemljotresi koji bi mogli uticati na vulkansku aktivnost, trenutno stanje se ne doživljava kao direktna prijetnja. Ipak, zabrinutost ostaje, posebno s obzirom na predstojeću sezonu ljetnjih rezervacija, koja bi mogla biti značajno pogođena. Turizam predstavlja ključno ekonomsko stablo za Grčku, i lokalne vlasti, kao i stanovnici, prate situaciju s velikom pažnjom.
"Nije isključena mogućnost jačeg zemljotresa"
O ovoj temi razgovarali smo sa Draganom Milovanovićem, geologom i profesorom na Rudarsko-geološkom fakultetu, koji je podijelio svoja saznanja i stavove o trenutnoj situaciji.
Prema riječima profesora Milovanovića, “neobična pojava” trenutne seizmičke aktivnosti ne isključuje mogućnost jačih zemljotresa u bliskoj budućnosti. On naglašava da podaci o broju i intenzitetu zemljotresa imaju ključnu ulogu za naučnike širom svijeta.
"Tako veliki broj zemljotresa velikog intenziteta ukazuje na to da su oni plitki i da je oslobođena velika količina energije", objašnjava Milovanović.
On ukazuje na to da se teritorija na kojoj se događaju potresi nalazi u seizmički aktivnom području.
"U pitanju je prostor koji je seizmički aktivan, ide prema istoku i Turska je jako zabrinuta jer to sve ide do Himalaja", dodaje.
Milovanović takođe ističe važnost preventive i zaštite tokom ovakvih seizmičkih aktivnosti.
"Ostaje pitanje da li će ta energija imati drugih reperkusija na ostale geološke procese. Iako te procese ne možemo kontrolisati, pružena nam je mogućnost da preventivno zaštitimo sve ono što možemo - prije svega ljudske živote, pa i materijalna dobra"
Kao profesor, Milovanović naglašava da je geološka struktura složena i da je važno biti svjestan svega što se dešava ispod površine.
"Mi smo na površini, plivamo sa pločama. Afrika hoće na nas (Evropu), i zbog toga se i u Turskoj javljaju zemljotresi", objašnjava on dodajući da u tom kontekstu uzrok zemljotresa može biti povezan sa pomjeranjima tektonskih ploča.
Govoreći o Santoriniju, Milovanović se osvrće na vulkanske aktivnosti.
"Santorini je lijepo mjesto, pravi vulkan, ali na ivici kratera je cijelo naselje. Prije dvadesetak godina je mjereno da li ima tu magmatskih rezervoara koji nama inicira da će tu nešto biti. Nije konstatovano ništa"
Iako je značajno postavljanje novih instrumenata za mjerenje prije nekoliko dana, profesor ističe da je vrlo važno ne paničiti.
"To nije prostor gdje se očekuje erupcija. Ali ovakav vulkan je prije izuzetak nego pravilo, to je priroda. Normalno da ima nepoznanica", dodaje on.
"Geološki događaj na drugoj strani svijeta, osjeti se u cijelom svijetu"
Uprkos tome što trenutni uslovi ne ukazuju na neposrednu vulkansku aktivnost, profesor napominje povezanost između seizmičke i vulkanske aktivnosti. "Svi ti zemljotresi na neki način iniciraju i neku vulkansku aktivnost. Svijet čini 12 ploča koje 'drmaju' jedna o drugu kako hoće", kaže on.
Pitanje koje se postavlja jeste koliko je aktivnost u nekom drugom dijelu svijeta povezana sa poznatim evropskim vulkanima, kao što su Etna i Vezuv.
"Da li će naša Etna za godinu-dvije ili možda vrlo brzo biti aktivna jer su to povezani sistemi? Šta je sa Vezuvom koji ćuti od 45. godine? Ako on 'vrisne', ode Napulj", naglašava Milovanović, ukazujući na mogućnost da će se u budućnosti dogoditi važni geološki događaji i u Evropi. Sada već znamo, dodaje, da za 20 do 30 miliona godina Sredozemnog mora više neće biti.
Milovanović posebno upozorava na područje Srednje Amerike.
"U pitanju je tektonski najaktivnije područje na planeti", ističe on i dodaje da se baš u ovom dijelu svijeta vrši svakodnevni monitoring i ne isključuje mogućnost izuzetno jakog potresa.
Ipak, Milovanović zaključuje da bez zemljotresa i vulkana, nema ni života, prenosi Euronews.rs.
"To su procesi koji nam omogućavaju život na planeti. Kada ne bude zemljotresa i vulkana, sve će se zatrpati i svuda će biti Srem i Bačka."