ADVERTISEMENT

Početkom marta se očekuje donošenje neophodnih pravnih akata (usvajanje odluke o emisiji i izrada javnog poziva i prospekta) kojima će biti definisani elementi emisije, uključujući rokove i kamatnu stopu (koja će biti konkurentnija od kamatnih stopa finansijskih instrumeneta na tržištu sličnih ročnosti i rizika), kao i informaciju o tome od kada će i kako građani biti u mogućnosti da kupe štedne obveznice.

“Građani će na vrijeme biti informisani o prednostima kupovine koja će se obavljati preko široke mreže šaltera JP "Pošte Srpske", kao i uz berzanske posrednike što se moglo i do sada za veće iznose. Izvijesno je da će nominalna vrijednost obveznice iznositi 1 KM, a minimalna iznos uloga (broj minimalno kupljenih obveznica) iznosiće 100 obveznica”, naveli su iz Ministarstva za Euronews BiH.

Uplatu upisanog iznosa štednih obveznica biće moguće izvršiti putem banke (na šalterima, putem e-bankarstva ili m-bankarstva), na svim šalterima JP "Pošte Srpske", te putem ovlašćenog brokera.

Uplata će se vršiti popunjavanjem budžetskog platnog naloga (uplatnice), prema instrukcijama naznačenim na upisnici.

“Štednu obveznicu biće moguće prodati i prije njenog dospijeća posredstvom ovlašćenog brokera na Banjalučkoj berzi hartija od vrijednosti a.d. Banja Luka, pri čemu će njenu cijenu u trenutku prodaje određivati ponuda i tražnja za tom obveznicom”, naveli su.

Sjednica Vlade RS (Izvor: Vlada RS)

Republika Srpska garantuje za isplatu glavnice i kamate po osnovu emitovanih obveznica, što tumače u Vladi, štednu obveznicu čini sigurnijom od drugih vidova štednje.

Predsjednik Fiskalnog savjeta RS, ekonomista Milenko Krajišnik kaže da očekuje da se priliv u budžet poveća i na ovaj način, jer je to dobar efikasan oblik korištenja imobilisanog noca koji se nalazi ili na depozitnim računima ili u slamaricama.

“U svakoj zemlji je taj oblik dao dobre rezultate, evo Hrvatska, Slovačka, Mađarska, dao je izvanredne rezultate. Građani taj novac mogu da investuraju, da dobiju prinos, oni to rade ne zato što vole narodne, ili druge obveznice nego što su pristupače po tehnici kupovine i donose prinos. Kamate su veće od bankarskih kamata na štednju i u pravilu se isplaćuju češće od bankarskih kamata”, naglašava.

Motivišuća kamata po njemu bi zasigurno bila šest posto na rok oročenja do pet godina za obveznice, kaže Krajišnik govoreći hipotetički.

Postoji li povjerenja?

Povjerenje je jako važno kod svakog investranja kaže Krajišnik.

“Mora postojati propis koji reguliše da je otplata duga po ovom osnovu prioritet u odnosu na druge budžetske rashode, tada građani bukvalno nemaju nikakavog rashoda. Država je u takvim okolnostima najsigurniji dužnik”, ističe.

Neoročenog, ili deponovanog novca u bankama ima, pa čak banke Centralnoj banci plaćaju naknadu za višak novca, saopštava.

Stabilnost budžeta

Kada je u pitanju saradnja sa bankama, Vlada Republike Srpske, ističu, sarađuje sa svim bankama koje imaju dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Republike Srpske. Banka da bi poslovala u Republici Srpskoj mora prethodno da dobije dozvolu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, kao regulatornog i nadzornog organa. Za sva pitanja koja se odnose na poslovanje pojedinačnih banaka, uključujući i depozite, Ministarstvo finansija nije nadležno, te upućuju na Agenciju za bankarstvo Republike Srpske.

Od ranije je poznato da većina komercijalnih banaka sa stranim kapitalom posebno ne želi da kreditira budžet, niti da kupuje obveznice I trezorske zapise na berzi. Rezultat je to upozorenja od SAD-a zbog sankcija. Bankama se ranije prijetilo da će izgubiti međunarodni SWIFT kod ukoliko prekrše upozorenja.

Mnogi prebrojavaju milione u prihodima, te da li će biti novca za preko 30 posto povećanja plata policiji.

“Imamo izvore finansiranja za ono što smo predložili. Nije to malo, povećanje plata svih budžetskih korisnika. Najveće povećanje dobilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova i iznosi 175 miliona KM više nego što smo planirali u budžetu. Za to povećanje plata u policiji treba nam 58 miliona KM za devet mjeseci ove godine”, rekla je ranije ministrica finansija Zora Vidović.

Zora Vidović (Izvor: Vlada RS)

Budžet Republike Srpske je stabilan i nema problema sa likvidnošću. Povaćanju plata pripadnicima unutrašnjih poslova je prethodila analiza raspoloživih sredstava, što znači da će isplata plata biti redovna kao i svih prethodnih godina, uvjeravaju iz Ministarstva finansija RS.

Nova unutrašnja zaduženja ipak su oslonac za budžet.

“Svaka vlada kada emituje obveznice ima motiv da prikupi određena sredstva za finansiranje javnih rashoda. Sigurno je da koliko obveznica bude emitovano, toliko će se popraviti priliv, ne prihod, to je priliv novca, jer to je pozajmljen novac koji valja vratiti. To bi pozitivno uticalo na prihod”.

S obzirom da RS ima blokadu na vanjska zaduženja, te da se iako je planirala prošle godine nije zadužila za prek 800 miliona KM, pitanje je da li su veći poreski prihodi spasili likvidnost bužeta?

“Tako je, indirektni porezi, bio je rast prihoda po svim osnovama, indirektni i direktni, Pdv i porez na profit, na plate je značajno povećan. Dio toga je posljedica i infkatornih kretanja, činjenica, nominalno su porezi povećani, tako se i uspjela održati likvidnost”, priznao je Krajišnik.