ADVERTISEMENT

Dana 28. februara 2022., četiri dana nakon punopravne ruske invazije na Ukrajinu, ruske snage su već okupirale neka naselja na obali Azovskog mora, približile se nuklearnoj elektrani Zaporižje i gradu Mariupolju te su napredovale prema Kijevu.

Dok su milioni ljudi diljem zemlje sklonjeni od neprestalih napada raketama i dronovima, ukrajinski i ruski dužnosnici sjele su za stol kako bi pokušali pregovarati o okončanju rata.

Delegacije su se sastale na granici s ključnim Moskovim saveznikom, Bjelorusijom, nakon poziva između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njegovog bjeloruskog kolege Aleksandra Lukašenka.

"Dogovorili smo se da će se ukrajinska delegacija sastati s ruskom delegacijom bez preduvjeta na ukrajinsko-bjeloruskoj granici, u blizini rijeke Pripjat", rekao je Zelenski, dok je Ukrajina tražila odmah obustavu vatre i povlačenje ruskih snaga. Moskva nije otkrila svoj cilj u pregovorima.

Zelenskij i ruski predsjednik Vladimir Putin nisu sudjelovali osobno.

Tri runde pregovora održane su u Bjelorusiji prije nego su prešle na online platformu 14. marta. Do tog trenutka ruske su snage okupirale gradove oko Kijeva i počele navodne zločine protiv stanovništva Hostomela, Irpina i Buče.

Kada su ruske snage potisnute iz regije Kijeva, pojavili su se neki od najdrastičnijih fotografskih i video dokaza ruske brutalnosti u Ukrajini, što je pregovarački proces u početnoj fazi bacilo u kaos.

Posjećujući Buču početkom aprila 2022., gdje su tijela civila pronađena na ulicama, vezana i pogođena iz neposredne blizine od strane ruskih vojnika prije njihovog povlačenja, Zelenskij je rekao: "To je pravi genocid, ono što ste ovdje vidjeli".

Ipak, dok je Kijev započeo istrage ratnih zločina, nakon što je otkrio masovne grobnice i ruske torture, Zelenskij je rekao da će pregovori o miru s Moskvom nastaviti jer "Ukrajina mora imati mir."

"Mi smo u Europi u 21. stoljeću. Nastavit ćemo napore diplomatski i vojno", rekao je. Ipak, priznao je: "Vrlo je teško razgovarati kada vidite što su ovdje učinili."

Ukrajina zabranjuje pregovore s Putinom

Nekoliko mjeseci kasnije, u septembru 2022., Putin je najavio nezakonitu aneksiju četiri ukrajinske regije Donjecka, Luhanska, Zaporižje i Herson rekavši da su sada ruska teritorija.

Kao odgovor, Nacionalni sigurnosni i obrambeni savjet Ukrajine donio je zabranu izravnih pregovora s Putinom, koja je i dalje na snazi.

Ovaj siječanj, Zelenskij je objasnio da je zabrana uvedena kako bi se zaustavio separatizam jer "Rusi su pokušavali vršiti pritisak na Ukrajinu kroz mnoge različite koridore koje Ukrajina nije mogla kontrolirati".

"Što se tiče toga možemo li razgovarati (s Putinom) ili ne (i) odluke Nacionalnog sigurnosnog i obrambenog savjeta, zašto sam potpisao ovaj dekret? Zato što je Putin vrlo brzo počeo uspostavljati veliki broj različitih kanala, u suradnji sa separatistima i dužnosnicima drugih država, kako bi utjecao na Ukrajinu, našu neovisnost i na mene osobno", objasnio je Zelenskij.

"Bilo je mnogo razgovora i mnogo sjenovitih političkih koridora."

"Brzo sam to zaustavio. Jednostavno sam zaustavio separatizam u našoj zemlji zabranjujući bilo kome – bilo kojim političkim osobama u Ukrajini – da vode bilo kakve pregovore s ruskom stranom, s Putinovim pristašama, tijekom rata", zaključio je.

Odluka je navela da je NSDC odlučio "izjaviti nemogućnost održavanja pregovora s ruskim liderom Vladimirom Putinom."

Nije precizirano tko je zabranjeno voditi pregovore.

Zelenski je naglasio da je on jedini koji može pregovarati: "Ja sam predsjednik Ukrajine, ja vodim sve pregovore, i zabranio sam svima ostalima." Putin, rekao je, "ne voli ovo jer ima mnogo kanala."

Ruske vlasti su više puta kritizirale ovu odluku i zahtijevale da se ponovno razmotri.

Putin je iskoristio ovaj argument da prebaci krivicu na Ukrajinu, tvrdeći da Zelenskij nije imao pravo potpisivati nikakve mirovne sporazume, pozivajući se na dekret ukrajinskog predsjednika koji zabranjuje pregovore s ruskim liderom kao odgovor na Moskvu koja je anektirala četiri ukrajinske regije.

Šta je s "Minsk 3"?

Međutim, Zelenskij i Putin su se već sastali za pregovaračkim stolom. U decembru 2019. sastali su se u Parizu zajedno s liderima Francuske i Njemačke.

Samit tzv. Normandijskog formata u francuskoj prijestolnici trebao je pronaći način za okončanje tada petogodišnjeg sukoba na istoku Ukrajine i ponovnu pokretanje Minskog mirovnog procesa, skupa pregovora koji su doveli do dva odvojena sporazuma koji su trebali biti pravno obvezujući.

U septembru 2014., Minski protokol (Minsk I), Rusija se obvezala povući ilegalne naoružane skupine i vojnu opremu iz Ukrajine.

U februaru 2015. Minski II sporazum (Minsk II) obećao je uklanjanje svih stranih vojski i plaćenika pod nadzorom OSCE-a i demilitarizaciju ilegalnih skupina.

Moskva nije ispunila ova obećanja i umjesto toga je krenula u punu invaziju na Ukrajinu dvije godine nakon što su se Zelenskij i Putin sastali u Parizu.

Ukrajinski predsjednik je više puta ponovio da Kijev treba jake sigurnosne garancije, a ne "situacijske sporazume."

Rekao je: "Sjećam se svega što se dogodilo čim sam postao predsjednik: bio je Minsk dogovor, bila je kontaktna linija, i ljudi su umirali na toj liniji svaki dan."

"Definitivno nećemo ići na Minsk-3."