Proširenje Europske unije postalo je ključno pitanje posljednjih godina, naročito u svjetlu globalnih geopolitičkih promjena, poput invazije Rusije na Ukrajinu. U posljednje vreme, broj novih članica EU raste, ali uz značajnu promjenu u procesu pristupanja. Na Debati održanoj u Davosu, lideri iz različitih zemalja i zvaničnici EU diskutovali su o izazovima i mogućnostima proširenja, te kako nova vizija može uskladiti pristupne pregovore EU, trgovinske strategije i angažiranje privatnog sektora.
ADVERTISEMENT
Ključna debata u srijedu na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu razmatrala je kako proširenje EU može ojačati ulogu Europe u svijetu širenjem jedinstvenog tržišta, globalne pregovaračke moći u trgovini i geopolitičke težine.
Ovaj događaj dolazi u turbulentnom globalnom okruženju, a nova administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa stavila je teritorijalnu proširenost u prvi plan, polažući prava na Panamski kanal i Grenland.
U debati o proširenju Europske unije, moderator Sasha Bakulina, novinarka Euronewsa, postavila je ključno pitanje o tome kako nova vizija za proširenje EU može uskladiti pristupne pregovore, strategije trgovine i rasta, angažirati privatni sektor te donijeti koristi za sadašnje i buduće članice.
Tema je postala još urgentnija nakon ruske invazije na Ukrajinu, koja je potaknula EU na češće sastanke s državama kandidatkinjama, od kojih neke čekaju na članstvo već više od deset godina.
Na početku, razgovor se usmjerio na prošlost, ali je fokus prešao s ekonomskih kriterija na pitanja vladavine prava, što je postalo teži aspekt pregovora, posebno za zemlje poput Crne Gore i Ukrajine.
Učesnici debate bili su: Marta Kos komesarka za proširenje EU, premijer Hrvatske Andrej Plenković, premijer Crne Gore Milojko Spajić, ukrajinski ministar za izbjeglice Andrii Sybiha.
Proširenje Europske unije: Novi izazovi i prilike
Marta Kos, komesarka za proširenje Europske unije, objasnila je kako se situacija promijenila u posljednjem desetljeću.
"Nakon velikog proširenja 2004. godine, EU je odlučila da se fokusira na produbljivanje integracija umjesto daljnjeg širenja. Također, uvođenje strožih kriterija, posebno kada je u pitanju vladavina prava, postalo je ključno", rekla je Kos.
Naglasila je da su zemlje koje se trenutno kandidiraju za članstvo u EU, poput Ukrajine i Crne Gore, sada suočene s težim, ali i pravednijim procesima pregovaranja.
"Proces pregovaranja sada se fokusira na vladavinu prava, što znači da zemlje ne samo da moraju zadovoljiti ekonomske kriterije, već i poštovati osnovne vrijednosti EU."
Ovaj stav potvrdio je i premijer Hrvatske Andrej Pleković, koji je govorio o izazovima kroz koje je prošla njegova zemlja prilikom pristupanja EU.
"Kada je Hrvatska postala članica EU 2013. godine, bila je druga zemlja koja je to učinila samostalno, nakon Grčke. Smatram da je Hrvatska sada pokazala koliko su pozitivne promjene došle kao rezultat integracije u EU. Danas smo sa 62% razvijenosti, a do kraja mog mandata bićemo na 82%", rekao je hrvatski premijer, naglašavajući da su koristi od članstva u EU bile neprocjenjive, naročito u kontekstu ekonomije i infrastrukture.
U tom kontekstu, premijer Crne Gore Milojko Spajić je ukazao na specifične izazove sa kojima se suočava zemlja koju predstavlja.
"Za nas u Crnoj Gori, izgradnja institucija bila je posebno teška. Morali smo praktično izgraditi sve od nule. Ipak, sada možemo reći da smo odrasli, i sa 80% pro-EU podrške, građani naše zemlje žele da postanemo dio EU", rekao je on, naglašavajući važnost političkog konsenzusa u zemlji.
Ministar Ukrajine Andrii Sybiha, koji je prisustvovao panelu, ukazao je na ključne promene koje su se dogodile u Ukrajini nakon ruske invazije.
"U trenutku kada je počela ruska agresija, više od 90% ukrajinskog naroda podržalo je članstvo u EU. Ovaj status kandidata nije samo naš strateški cilj, već odgovor na brutalnu agresiju i naš put ka zaštiti naših vrednosti", rekao je ministar Ukrajine.
On je dodao da je Ukrajina, uprkos izazovima, posvećena ubrzanju procesa pristupanja EU, verujući da proširenje Unije nije samo korisno za Ukrajinu, već i za budućnost same EU.
"Bez proširenja, projekat EU neće biti završen", zaključio je ministar Ukrajine.
Debata u Davosu bila je prilika da se ponovo razmotre ključni izazovi i prilike za proširenje Europske unije.
Čelnici su se usaglasili da je pred EU period u kojem mora nastaviti da raste, ali na temelju stabilnosti, vladavine prava i međusobne saradnje sa zemljama kandidatima.
Debata u Davosu: Hoće li Europa rasti?
Debata na Svjetskom ekonomskom forumu pod nazivom "Proširite da biste napredovali: Hoće li Europa rasti?" razmotrit će kako nova vizija uspješnog proširenja može uskladiti proces pristupa EU-u s strategijama trgovine i rasta, angažirati privatni sektor i koristiti koristima za trenutne i buduće članice.
Kos je preuzela portfelj proširenja nakon razdoblja europske konsolidacije, ali novi mandat Europske komisije nastoji revitalizirati proces proširenja.
Cijelu debatu gledajte na Euronewsu .