Nakon što je finansijski podržao kampanju Donalda Trumpa i postao jedan od glavnih saradnika izabranog američkog predsjednika, Elon Musk sve više ulazi u europsku politiku, od podrške krajnjoj desnici u Njemačkoj do napada na britanskog premijera.
ADVERTISEMENT
Musk je najbogatija osoba na svijetu s imetkom od 421,2 milijarde dolara (403,3 milijarde eura), prema Forbsa, ali njegov put nije bio bez prepreka.
Na tom putu bilo je mnogo uspona i padova.
Iako je bio na čelu kompanija poput Tesle i SpaceX-a, nekoliko puta je bio izbačen iz vlastitih firmi, rakete su doživjele brojne nesreće, a početak njegovih električnih vozila (EV) bio je spor.
Pogledajmo unazad na različite neuspjehe i uspjehe koji čine temelj njegove karijere.
Rani dani i preduzetništvo
Elon Musk rođen je 28. juna 1971. godine u Pretoriji, Južna Afrika.
Njegov prvi poslovni poduhvat bio je u 12. godini kada je prodao kod za PC igru u kojoj se borili svemirski brodovi, Blastar, za 500 dolara (460 eura) magazinu PC i Office Technology.
"To je bila trivijalna igra... ali bolja od Flappy Birda", rekao je Musk.
Nakon što je završio srednju školu u Južnoj Africi, preselio se u Kanadu, gdje je studirao na Univerzitetu Queen’s u Kingstonu, Ontario, dvije godine.
Međutim, svoje studije završio je u Sjedinjenim Američkim Državama na Univerzitetu Pennsylvania, gdje je diplomirao fiziku i ekonomiju.
Da bi plaćao kiriju dok je bio student u Pennsylvaniji, Musk i kolega iz razreda iznajmili su kuću sa deset soba i pretvorili je u noćni klub.
Musk je potom studirao za doktorat na Stanford Univerzitetu, ali je odustao od programa samo dva dana nakon početka i odlučio raditi u vrijeme dot-com balona.
Početak njegovog bogatstva
Musk je 1995. godine sa bratom Kimbalom osnovao firmu Zip2.
To je bio Muskov prvi poduhvat i pružao je softver za online gradske vodiče novinama.
Bez novca, Musk je zapravo živio u kancelariji.
Kako je posao napredovao, kompanija Compaq je kupila Zip2 za više od 300 miliona dolara (278 miliona eura).
Godine 1999. Musk je pokrenuo X.com, online bankarsku firmu.
Godinu dana kasnije, X.com je spojena s finansijskim startapom Confinity, koji je osnovao Peter Thiel, a tako je nastao PayPal.
Musk je tada postavljen za CEO PayPala, ali to nije trajalo dugo.
Nakon mnogih nesuglasica u vezi sa brendiranjem i mikromenadžmentom, Musk je 2000. godine smijenjen s pozicije CEO-a dok je bio na odmoru u Australiji.
Musk je kasnije rekao za Fortune: “To je problem s odmorima”.
Međutim, još je imao udio u PayPalu, a kada je eBay kupio firmu 2002. godine, Musk je uzeo 165 miliona dolara (150 miliona eura).
Ideje izvan ovog svijeta i električne ideje
Sa 100 miliona dolara od PayPala, Musk je 2002. godine osnovao firmu Space Exploration Technologies, poznatiju kao SpaceX.
Njegov cilj bio je učiniti svemirske letove deset puta jeftinijim.
Dokazao je kritičarima da nisu u pravu, SpaceX je počeo razvijati svemirsku kapsulu Dragon krajem 2004. godine. Nazvana je Dragon, kao udarac onima koji su tvrdili da to neće uspjeti, uz referencu na pjesmu "Puff the Magic Dragon".
Godine 2010. svemirski brod je izveo svoje prvo putovanje i postao prvi komercijalno proizvedeni i operirani svemirski brod koji je uspješno vraćen sa orbite.
Ali Musk je isto tako bio aktivan na Zemlji. 2004. godine Musk je počeo ulagati u kompaniju za električna vozila, Tesla.
Uzeo je aktivnu ulogu u firmi i pomogao u razvoju prvog potpuno električnog automobila, Roadstera.
Godine 2006. Musk je postavljen za predsjednika Tesle.
Tokom tog vremena, Musk je došao na ideju za energetski preduzetnički poduhvat SolarCity, koji je 2006. godine povjerio svojim rođacima.
Tesla će kasnije kupiti ovu firmu u transakciji vrijednoj 2,6 milijardi dolara (2,3 milijarde eura).
Godine 2007. Musk je izveo puč u Teslinoj upravi i smijenio Martina Eberharda s pozicije CEO-a i potom ga izbačen iz upravnog odbora.
Godinu dana kasnije, uslijed finansijske krize, Tesla dobija 40 miliona dolara (36 miliona eura) pomoći od investitora, uključujući i Muskovo lično bogatstvo, kako bi izbjegla bankrot.
Musk je tada imenovan za CEO Tesle.
Ni SpaceX, ni Tesla, ni SolarCity nisu dobro poslovali i gubili su novac. Musk je preživljavao zahvaljujući ličnim pozajmicama.
Ali do decembra 2008. godine, SpaceX je dobio ugovor s NASA-om vrijedan 1,5 milijardi dolara (1,3 milijarde eura) za isporuku potrepština u svemir.
U međuvremenu, Tesla prikuplja više vanjskih investitora, a 2010. godine obavlja inicijalnu javnu ponudu (IPO) i prikuplja 226 miliona dolara (209 miliona eura).
Tokom tog vremena, SpaceX je postavio mnoge rekorde i više puta opskrbljivao Međunarodnu svemirsku stanicu.
Kompanija je također izgradila Falcon 9, najmoćniju raketu SpaceX-a.
Godine 2020., SpaceX je sklopio partnerstvo s NASA-om kako bi poslao astronaute u svemir, a kompanija je obavila svoju prvu operativnu misiju sa ljudskom posadom, šaljući četiri astronauta na ISS. Iste godine, Tesla je postala dio S&P 500.
SpaceX je od tada izveo devet misija sa posadom kao dio NASA programa.
Muskovi drugi poslovni poduhvati
Musk je također imao druge ideje. Godine 2013. objavio je bijeli papir o Hyperloopu, brzom vlaku koji bi u teoriji mogao prevoziti putnike od Los Angelesa do San Francisca za 30 minuta.
Godine 2015. Musk je suosnovao OpenAI, neprofitnu istraživačku organizaciju koja ima za cilj osigurati da umjetna inteligencija koristi čovječanstvu.
Kasnije je napustio odbor kako bi izbjegao sukob interesa sa Teslom, koja razvija vlastiti AI za autonomna vozila.
Ta organizacija bi kasnije stvorila ChatGPT, što je dovelo do nove ere AI alata.
Godine 2016. Musk je pokrenuo The Boring Company, koja ima za cilj izgradnju mreže tunela ispod i oko gradova za visoko-brzi transport.
Godine 2017. Musk je osnovao Neuralink, kompaniju koja razvija uređaje koji će biti ugrađeni u ljudske mozgove.
Početkom 2024. godine, prvi pacijent kompanije dobio je implantat u mozak, tvrdeći da je pacijent Noland Arbaugh mogao igrati online šah koristeći svoj um za kontrolu kursora.
Musk je 2022. godine kupio Twitter za 44 milijarde dolara (41 milijarda eura), na kraju prebrendirao ovu društvenu mrežu kao X, preuredivši moderaciju sadržaja i koristeći platformu za širenje svojih političkih stavova.
Istraživanja su pokazala da je Musk možda prilagodio algoritam X-a kako bi promovirao svoje objave na platformi.
Privatni život
Godine 2008. Musk se razveo od tadašnje žene Justine.
Njihov prvi sin preminuo je od sindroma iznenadne smrti dojenčadi (SIDS) kada je imao 10 sedmica.
Par je kasnije imao blizance i trojke.
Godine 2020. Musk i pjevačica Grimes dobili su sina, kojeg su nazvali X Æ A-12, ili X skraćeno.
Godine 2021. imali su kćerku, Exa Dark Sideræl Musk, koja ide pod imenom Y.
Musk je veliki zagovornik prokreacije i izjavio je 2021. godine da opadajuće stope nataliteta predstavljaju “jedan od najvećih rizika za civilizaciju... "Ne mogu dovoljno naglasiti ovo, nema dovoljno ljudi”.
Musk sada navodno ima najmanje 12 djece, uključujući i s izvršnom direktoricom u njegovoj kompaniji Neuralink, te je prošle godine rekao: “Imam puno djece i potičem druge da imaju puno djece”.
Problemi
Musk je iznosio kontroverzne izjave. Godine 2018. ponudio je izgraditi podmornicu kako bi spasio 12 dječaka i njihovog nogometnog trenera koji su bili zarobljeni u pećini u Tajlandu.
Britanski ronilac rekao je da su Muskovi postupci bili PR trik. Musk je u odgovoru na Twitteru (sada X) nazvao ronioca "Pedo guy".
Također je iznosio niz osporenih tvrdnji na društvenim mrežama o koronavirusu.
Prvo je COVID-19 nazvao “glupim” i rekao da su djeca “u osnovi imuna” na virus.
Musk je također upao u probleme sa vlastima 2018. godine nakon što je na Twitteru rekao da razmatra da Tesla postane privatna kompanija po cijeni od 420 dolara (386 eura) po akciji, dodajući: “Finansiranje osigurano”.
Komisija za vrijednosne papire i berze (SEC) podnijela je tužbu protiv Muska, optužujući ga za davanje "lažnih i obmanjujućih izjava".
Musk je postigao nagodbu s SEC-om, a on i Tesla su platili po 20 miliona dolara (18 miliona eura) kazne.
Tesla je također naredila da imenuje odbor koji će nadgledati Muskove komunikacije.
Ovaj milijarder nije stranac sukobima, a njegove kompanije su bile upletene u brojne tužbe.
Prošle godine, suočavao se s privremenom suspenzijom svoje društvene mreže X u Brazilu usljed dugotrajnog spora s brazilskim sudijom zbog dezinformacija.
Musk je nazvao sudiju Alexandre de Moraesa "zlim diktatorom".
Najnovije, podržao je izabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa nakon pokušaja atentata na njegovoj kampanji u Pennsylvaniji i bio je vrlo glasno u vezi svojih političkih stavova.
Njegove objave tokom američkih izbora sakupile su milijarde pregleda, unatoč tome što su neki od njih promovirali lažne ili obmanjujuće tvrdnje, prema Centru za borbu protiv digitalne mržnje (CCDH), koji je opsežno izvještavao o govoru mržnje na X-u otkako je Musk preuzeo platformu.
Musk je 2023. godine nazvao organizaciju "zaista zlom" i tužio ih nakon njihovog izvještaja o njegovim promjenama na društvenoj mreži.
Izazvao je kontroverzu u Europi podržavajući krajnju desnicu u Njemačkoj, stranku Alternativa za Njemačku (AfD), i napadima na britanskog premijera Keira Starmera.