ADVERTISEMENT

Objašnjavajući trenutno stanje na tržištu za Euronews Srbija, stručnjak za plemenite metale Georgi Hristov ističe da se pad cijene mora posmatrati u širem kontekstu i da je riječ o kratkoročnoj korekciji, a ne o trajnom gubitku vrijednosti.

"Cijena zlata je od početka 2025. godine iznosila oko 2.600 dolara po unci, da bi tokom te godine porasla za oko 65 odsto. U prvim mjesecima 2026. dostigla je istorijski rekord od 5.500 dolara. Iako je nakon toga došlo do pada, cijena je i dalje za oko 70 odsto viša u odnosu na početak prošle godine, što znači da je tržište i dalje na odličnom nivou“, objašnjava Hristov.

Zašto je cijena zlata pala?

Govoreći o uzrocima koji utiču na vrijednost ovog plemenitog metala, Hristov navodi kombinaciju geopolitičkih faktora i odluka vodećih finansijskih institucija, prije svega američkih Federalnih rezervi (Fed).

"S jedne strane, nakon velikog skoka cijene, mnogi fondovi, države i centralne banke prodali su dio svojih pozicija kako bi ostvarili profit. S druge strane, Fed je povećao kamatne stope, što je uticalo na prinose na američke državne obveznice koji trenutno iznose preko 5 odsto. To ih čini izuzetno atraktivnim za investitore i jača američki dolar. Kada sakupite više kamatne stope, jači dolar i dobre prinose na obveznice, cijena zlata prirodno opada“, navodi stručnjak.

Za prosječne građane i male investitore, kako naglašava, trenutni pad cijene ne treba da bude razlog za zabrinutost, već prilika.

"Kao i kod svakog drugog investicionog aktiva, niža cijena je signal za kupovinu, a ne za prodaju. Mnogi klijenti se uplaše kada vide pad i misle da su izgubili novac. Međutim, gubitak nije realan sve dok se zlato ne proda. Ukoliko vam novac nije hitno potreban, nema razloga za prodaju po nižoj cijeni. Moj savjet ljudima jeste da prodaju samo onda kada im je novac zaista potreban, a ne da pokušavaju da tajmiraju tržište“, ističe Hristov.

Zlato kao dugoročna štednja

Hristov podsjeća da je investiciono zlato po svojoj prirodi dugoročna investicija i da ga tako treba posmatrati.

"Investiciono zlato zahtijeva perspektivu od tri do pet godina. Ako pogledamo proteklih 10 do 15 godina, zlato je prosječno donosilo godišnji rast od oko 15 odsto. Zato je u poslu poznata izreka da je najbolji trenutak za kupovinu bio prije 10 godina, a sljedeći najbolji trenutak je – sada. Razlika u cijeni od par procenata gore ili dole ne znači mnogo na duge staze, dok je papirni novac konstantno izložen inflaciji“, kaže on.

Na pitanje kako se formira cijena zlata za krajnjeg kupca, Hristov objašnjava razliku između berzanske (spot) cijene i one u maloprodaji.

"Spot cijena je svjetska berzanska cijena koja je jednaka u cijelom svijetu. Međutim, fizički investitor kupuje po toj cijeni uvećanoj za maržu livnice i trgovca, u koju su uračunati troškovi izrade, transporta, logistike, carine i poslovanja“, navodi Hristov i pravi jasnu paralelu sa nakitom iz zlatara:

"Kod nakita su troškovi izrade daleko veći nego kod investicionih poluga. Ako zlato u jednom prstenu vrijedi 150 evra, još toliko može koštati sama izrada. Dodatno se plaćaju drago kamenje, brend i PDV od 20 odsto, dok je investiciono zlato oslobođeno PDV-a.“

Zlato/Ilustracija (Izvor: Pexels)

Savjeti za kupce

Za sve koji planiraju da ulože u investiciono zlato, Hristov ima dva ključna savjeta: izbor poznatog brenda i kupovinu isključivo kod ovlašćenih trgovaca.

"Čistoća i težina su standardizovane, ali je izbor brenda presudan. Ako kupite zlato manje poznatog proizvođača, bićete vezani za jednog trgovca kada odlučite da ga prodate. Cij je kupiti svjetski priznat brand kako biste sutra imali potpunu slobodu da ga prodate bilo gdje po najboljoj cijeni“, objašnjava on.

Takođe, izričito upozorava na rizike kupovine van zvaničnih kanala:

"Nipošto ne treba kupovati zlato od fizičkih lica, preko neprovjerenih oglasa na internetu ili od sumnjivih firmi. Kupujte uvijek od renomiranih dilera i direktnih partnera livnica, jer prosječan kupac nema opremu ni znanje da provjeri autentičnost i stanje metala", rekao je Hristov.