Pobjeda Španije nad Argentinom rezultatom 1:0 u finalu Svjetskog prvenstva, odigranom u nedjelju, donijela je ovoj zemlji rekordnu nagradu FIFA od 50 miliona dolara (43,7 miliona evra). Iako je riječ o značajnom finansijskom iznosu, iskustva prethodnih svjetskih prvaka pokazuju da je pozitivan uticaj na ekonomiju stvaran, ali uglavnom kratkotrajan.
ADVERTISEMENT
Pogodak Ferrana Torresa u 106. minutu produžetka donio je Španiji drugu titulu svjetskog prvaka, 16 godina nakon trijumfa u Južnoj Africi. Istovremeno je ponovo otvoreno pitanje koje se postavlja poslije gotovo svakog Mundijala – može li osvajanje Svjetskog prvenstva zaista učiniti neku zemlju bogatijom?
Kada je riječ o direktnoj finansijskoj koristi, odgovor je jednostavan.
FIFA će španskom fudbalskom savezu isplatiti rekordnih 50 miliona dolara (43,7 miliona evra), što je osam miliona više nego što je Argentina dobila nakon osvajanja titule 2022. godine. Nagradni fond ovogodišnjeg prvenstva iznosio je ukupno 655 miliona dolara (572 miliona evra) i raspodijeljen je među 48 reprezentacija koje su učestvovale na turniru, piše Euronews Business.
Španski fudbalski savez odlučuje koliki dio nagrade će pripasti igračima, stručnom štabu i ostalim članovima reprezentacije, dok će preostali novac biti usmjeren na finansiranje rada Saveza i razvojnih programa. Sve isplate podliježu oporezivanju, pa će najveći dio poreza biti uplaćen španskoj poreskoj upravi, dok će manji iznosi pripasti poreskim organima Navare i Baskije.
Mnogo složenije pitanje jeste koliki je stvarni uticaj osvajanja Svjetskog prvenstva na nacionalnu ekonomiju.
Prema istraživanju ekonomiste Marka Mela sa Univerziteta u Aberdinu, objavljenom 2024. godine u stručnom časopisu Oxford Bulletin of Economics and Statistics, zemlja koja osvoji Svjetsko prvenstvo bilježi rast bruto domaćeg proizvoda od najmanje 0,48 odsto u dvije četvrtine koje slijede nakon finala. Međutim, taj efekat postepeno slabi i nestaje, a autor napominje da je broj analiziranih svjetskih prvaka relativno mali.
Istraživanje pokazuje da glavni pokretač tog rasta nisu povećana potrošnja i slavlje građana, već izvoz. Nakon osvajanja titule izvoz robe i usluga raste pet do šest procentnih poena brže nego inače, jer svjetska titula predstavlja svojevrsnu globalnu reklamnu kampanju za zemlju i njene proizvode.
Kada bi se taj procijenjeni efekat primijenio na špansku ekonomiju, čija vrijednost iznosi oko 1,69 biliona evra, dodatni privredni učinak mogao bi da dostigne približno četiri milijarde evra, procjenjuje Pedro Santa Kruz, direktor kompanije Freedom24 Iberia. Ipak, on upozorava da sama FIFA nagrada predstavlja tek vrijednost približno 15 minuta ukupne godišnje ekonomske aktivnosti Španije.
Ni povećana potrošnja tokom prvenstva ne ostavlja dugotrajniji trag. Tokom utakmica grupne faze promet u barovima i restoranima porastao je za 36 odsto, dok je u Sevilji zabilježen skok od čak 66 procenata, pokazuju podaci platne platforme Square koje prenosi Santa Kruz. Međutim, ekonomisti smatraju da je riječ uglavnom o novcu koji bi građani svakako potrošili na drugim mjestima, a ne o stvaranju nove vrijednosti.
Sličan efekat očekuje se i nakon osvajanja titule, kada bi više od milion ljudi trebalo da izađe na ulice Madrida kako bi dočekalo reprezentaciju i proslavilo novi svjetski trofej.
Istorija, međutim, upozorava da sportski uspjeh ne može riješiti duboke ekonomske probleme. Kada je Španija osvojila svoju prvu titulu 2010. godine, stopa nezaposlenosti iznosila je oko 20 odsto, a zemlja je ubrzo ušla u ozbiljnu bankarsku krizu. Trofej nije promijenio ekonomske okolnosti.
Istraživanje Marka Mela pokazuje i da zemlje domaćini Svjetskog prvenstva ne ostvaruju značajnije dugoročne koristi u pogledu ekonomskog rasta, uprkos velikim ulaganjima i globalnoj pažnji koju turnir privlači.
Ako želiš, mogu ovaj tekst dodatno prilagoditi stilu portala (B92, RTS, Nezavisne, Mondo, Sport Klub i sl.), kako bi zvučao još prirodnije za objavljivanje.