Kada se danas pomene termin "humanoidni robot", većini ljudi prva asocijacija je Optimus. Kompanija Tesla uspjela je da stvori ogroman "hajp" oko svog projekta, etablirajući ga kao brend čak i prije nego što je on postao proizvod koji bilo ko može zapravo da kupi.
ADVERTISEMENT
Međutim, upravo tu leži ključni detalj koji ovu tehnološku trku čini uzbudljivom: dok robot pod vođstvom Ilona Maska još uvijek čeka trenutak kada će postati dostupan široj javnosti, kineski proizvođači se kreću znatno bržim tempom ka konkretnim, komercijalnim primjenama.
Finansijski gigant Morgan Stanley po drugi put ove godine revidirao je svoja predviđanja o isporuci humanoidnih robota u Kini. Prema njihovim najnovijim procjenama, očekuje se da će broj isporučenih jedinica dostići 50.000 već 2026. godine. Ova cifra je gotovo dvostruko veća od prethodne procjene koja je iznosila 28.000 jedinica, a svjetlosnim godinama daleko od prvobitne januarske prognoze od svega 14.000 robota, prenosi portal Xataka.
Ovakva radikalna prilagođavanja nisu uobičajena u svijetu finansijskih analiza. Činjenica da je jedna od vodećih svjetskih banaka u samo nekoliko mjeseci prešla sa konzervativnih na izuzetno ambiciozne procjene, govori o nevjerovatnoj brzini kojom se ovaj sektor razvija na istoku Azije. Kina više nije samo igrač koji prati trendove, već neko ko diktira tempo usvajanja novih tehnologija.
Šta se krije iza brojki?
Prognoze kompanije Morgan Stanley su, zapravo, još impresivnije kada se pogleda šta one (ne) uključuju. Kalkulacija obuhvata isključivo eksternu prodaju, dok su iz nje izuzeti roboti proizvedeni kao prototipovi, oni namijenjeni pretprodajnim testiranjima ili internoj upotrebi u samim fabrikama proizvođača. Ovo je značajan podatak jer se industrija još uvijek nalazi u ranoj fazi razvoja, gdje se veliki broj mašina koristi upravo za unutrašnje potrebe prije nego što izađu na tržište.
Bankarski stručnjaci procjenjuju da će kinesko tržište humanoidnih robota dostići vrijednost od dvije milijarde dolara do 2026. godine, dok se za 2030. godinu predviđa vrtoglav skok na 15 milijardi dolara. Do tada bi godišnje isporuke mogle dostići nivo od 446.000 jedinica. To više nisu samo futuristički snovi, već realni biznis planovi podržani kapitalom i infrastrukturom.
Zašto Kina mijenja ritam?
Pitanje koje se postavlja jeste: šta to Kina ima, a ostatak svijeta još uvijek razvija? Sheng Zhong, analitičar kompanije Morgan Stanley, u svojoj bilješci za CNBC ističe tri ključna faktora: komercijalnu verifikaciju, snažnu političku podršku države i brzu reakciju lanca snabdijevanja.
Upravo tu leži suština uspjeha. Kina ne pravi samo robote koji izgledaju impresivno na sajmovima i tehnološkim prezentacijama. Oni su izgradili čitav ekosistem – od brendova koji imaju jasnu viziju, preko državnih subvencija koje olakšavaju istraživanje, pa sve do dobavljača koji su u stanju da masovno proizvode specifične dijelove za humanoidne mašine.
Dok se Zapad bavi softverskim finesama i marketingom, Istok gradi proizvodne trake.
Gdje ćemo viđati ove robote?
Iako naučna fantastika predviđa robote kao naše batlere u domovima, realnost je nešto prozaičnija, ali ekonomski isplativija. Prva primjena se već jasno nazire u industrijskom sektoru i logistici. Fabrike i velika skladišta su idealna okruženja jer su poslovi precizno definisani, okruženje je kontrolisano, a ekonomski povrat investicije je lako izračunljiv.
Osim fabrika, očekuje se da će humanoidi postati dio svakodnevice u prodavnicama bez osoblja, restoranima, pa čak i kao interaktivna podrška u komercijalnim uslugama. Svuda gdje je ljudski rad postao skup ili deficitaran, roboti će popuniti prazninu.
Vizija 2050
Dugoročne prognoze odjeljenja Morgan Stanley Research još su smjelije. Oni procjenjuju da bi globalno tržište humanoidnih robota moglo premašiti vrijednost od nevjerovatnih pet triliona dolara do 2050. godine. Ova cifra ne uključuje samo prodaju mašina, već i prateće lance snabdijevanja, popravke, održavanje i softversku podršku.
Do te godine procjenjuje se da će u upotrebi biti više od milijardu humanoidnih robota širom svijeta, pri čemu će čak 90 odsto njih biti namijenjeno industrijskim i komercijalnim poslovima. Ono što danas posmatramo u Kini – fizički sistemi koji su sposobni da djeluju u realnom svijetu, a ne samo modeli vještačke inteligencije na ekranima, predstavlja početak te revolucije.