U danskoj kompaniji koja upravlja najvećom mrežom punjača za električne automobile u zemlji, generalni direktor učinio je sebe suvišnim, a više od 500 zaposlenih sada dijeli odgovornost za vođenje posla.
ADVERTISEMENT
Clever, vodeći danski operater stanica za punjenje električnih vozila, potpuno je ukinuo tradicionalnu upravljačku hijerarhiju. Nema šefova, nema srednjeg menadžmenta, a od 2025. godine čak ni radnih mjesta koja u nazivu sadrže riječ „menadžer“, piše Euronews.
Iz svog sjedišta u preuređenoj industrijskoj četvrti Kopenhagena, kompanija posluje kroz samoupravljajuće timove u kojima svaki zaposleni učestvuje u donošenju odluka i preuzima odgovornost za njihovo sprovođenje.
Arhitekta ovog eksperimenta je suosnivač Kasper Kirketerp-Møller, koji je prije više od decenije pokrenuo posao sa svega nekoliko zaposlenih.
Danska i njeni nordijski susjedi dugo su se ponosili egalitarnim radnim okruženjem i ravnim organizacionim strukturama, ali Kirketerp-Møller želio je da tu ideju razvije još dalje.
– Mogli bismo to da radimo bolje nego na tradicionalan način – rekao je za AFP, opisujući svoju fascinaciju načinom na koji ljudi funkcionišu zajedno i kulturom koja je kompaniji zaista potrebna.
Od 2019. godine počeo je da uklanja slojeve menadžmenta, da bi na kraju eliminisao i sopstvenu funkciju generalnog direktora. Glavni cilj bio je da se oslobodi puni potencijal svakog zaposlenog, što on smatra sve važnijim u svijetu koji se ubrzano automatizuje.
– U novoj eri, u kojoj će vještačka inteligencija obavljati sve što je povezano sa efikasnošću, ljudske vještine i ljudski aspekt poslovanja biće ključni za napredak i inovacije kompanija u budućnosti – rekao je.
Postojao je i praktičan razlog. Duboko hijerarhijske organizacije, smatra Kirketerp-Møller, teško mogu brzo da reaguju jer svaka odluka mora da prođe kroz lanac odobrenja.
Helge Hvid, profesor na Univerzitetu Roskilde koji proučava samoupravne kompanije, slaže se da birokratija može usporiti donošenje odluka kada previše menadžera mora da odobri određene poteze, te ističe da su ravne organizacione strukture posebno privlačne mlađim radnicima.
– Ljudi žele da imaju glas u svom radu i da njihov posao ima smisao. Žele autonomiju – rekao je Hvid za AFP.
Uklanjanje šefova, međutim, ne znači i odsustvo strukture.
Oko 500 zaposlenih u kompaniji Clever radi u više od 50 timova od osam do 12 ljudi, pri čemu je svaki tim organizovan oko konkretnih ciljeva, sa jasno definisanim ulogama za zadatke poput zapošljavanja i ljudskih resursa.
Kirketerp-Møller otvoreno govori o riziku pretjerivanja, upozoravajući da bi potpuno ukidanje svih pravila odjednom moglo da dovede do haosa.
Anne-Sophie Dubey iz francuskog Nacionalnog konzervatorijuma za umjetnost i zanate ističe da određeni nivo pisanih pravila ostaje neophodan kako bi svi razumjeli način funkcionisanja organizacije.
Za zaposlene, prednosti ovakvog modela su jasne.
Lykke Jeppesen, koja više od četiri godine pomaže kolegama u donošenju zajedničkih odluka, kaže da posebno cijeni odsustvo međusobnog rivalstva.
– Radim u timu gdje smo svi jednaki. Ovdje smo da uspijemo zajedno, tako da nema unutrašnje konkurencije među kolegama – rekla je 37-godišnja Jeppesen za AFP.
Prema njenim riječima, ovakav model zadovoljava osnovne ljudske potrebe za autonomijom, slobodom i osjećajem pripadnosti.
Interno istraživanje sprovedeno 2024. godine pokazalo je da 92 odsto zaposlenih u kompaniji Clever rado odlazi na posao svakog jutra.
Početkom ovog mjeseca Kirketerp-Møller je trajno napustio kompaniju, ali danski distributer energije Andel, koji je vlasnik Clevera od 2018. godine, obećao je da će zadržati nekonvencionalnu organizacionu strukturu, sugerišući da bi eksperiment poslovanja bez šefova mogao da nadživi svog osnivača.