ADVERTISEMENT

Prema najnovijem mjesečnom izvještaju IEA, objavljenom u utorak, svijet se trenutno suočava s najvećim poremećajem u snabdijevanju naftom u historiji.

Paraliza tranzitnih linija kroz Hormuški moreuz dovela je do pada vitalnih pošiljki sa 20 miliona barela dnevno u februaru na samo 3,8 miliona početkom aprila, piše Euronews Business.

Ovaj akutni pritisak podigao je cijenu sirove nafte iz Sjevernog mora na 130 dolara po barelu, dok agencija sada očekuje da će se globalna potražnja smanjiti za 80.000 barela dnevno tokom cijele 2026. godine, što je oštar preokret u odnosu na prethodne prognoze rasta.

Dok se cijene fjučersa, poput Brent sirove nafte i WTI, u vrijeme pisanja ovog teksta trguju oko 96-98 dolara po barelu, fizičko tržište za trenutnu isporuku pokazalo je ekstremnu napetost, s brzim teretima koji se trguju 20-30 dolara iznad referentnih vrijednosti.

Objava dvonedeljnog prekida vatre između SAD i Irana pružila je manji predah, ali IEA ostaje oprezna. Agencija napominje da je potpuno nejasno da li će ova pauza dovesti do trajnog mira ili povratka redovnom brodskom prometu.

Nadolazeća američka blokada plovila koja ulaze u iranske luke, za koju se očekuje da će uskoro stupiti na snagu, također dodaje dodatni rizik.

Bez trajnog dogovorenog rješenja, IEA upozorava da se svijet mora pripremiti za scenario "produženog sukoba" u kojem će se energetska tržišta suočiti s još težim poremećajima u drugoj polovini godine.

Nakon neuspjelih pregovora između SAD-a i Irana, američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Iran "nije voljan odustati od svojih nuklearnih ambicija" i obnovio prijetnje uvjetujući ih ponovnim otvaranjem Hormuškog tjesnaca navodeći da je "bolje da brzo započnu proces otvaranja ovog međunarodnog plovnog puta!"

Proizvodnja OPEC+, smanjenje zaliha i uništenje potražnje

Fizički utjecaj sukoba najvidljiviji je u podacima o proizvodnji saveza OPEC+, gdje su države članice doživjele krater u proizvodnji zbog oštećenja infrastrukture i nemogućnosti premještanja barela.

Prema podacima za mart, ukupna ponuda OPEC+ pala je za 9,4 miliona barela dnevno na mjesečnom nivou. Teškaš grupe, Saudijska Arabija, zabilježila je pad ponude sa 10,4 miliona barela dnevno u februaru na 7,25 miliona u martu.

Situacija je još teža za Irak, čija je proizvodnja pala sa 4,57 miliona barela dnevno na 1,57 miliona, što predstavlja gubitak od skoro dvije trećine kapaciteta.

Kuvajt i UAE također su zabilježili značajan pad, pri čemu je kuvajtska ponuda pala na 1,19 miliona barela dnevno sa februarskog maksimuma od 2,54 miliona.

Dok je dio izvoza preusmjeren preko zapadne obale Saudijske Arabije ili naftovoda ITP prema Turskoj, ove alternativne rute su porasle samo na 7,2 miliona barela dnevno, ostavljajući ogroman deficit koji globalno tržište teško popunjava.

Nestašica sirove nafte izazvala je ono što IEA opisuje kao "uništavanje potražnje", posebno u petrohemijskom i avio-sektoru.

Procjenjuje se da je globalna potražnja za naftom već smanjena za dodatnih 2,3 miliona barela dnevno u aprilu.

Ovaj pad predvode azijski proizvođači petrohemije koji su bili prisiljeni smanjiti poslovanje jer zalihe sirovina presušuju, dok su otkazivanja letova širom Evrope i Azije dovela do vertikalnog pada potrošnje mlaznog goriva.

Rafinerije koje nisu direktno pogođene sukobom ipak se bore s rekordno visokim troškovima. Očekuje se da će globalni protok sirove nafte u prosjeku pasti za milion barela dnevno tokom 2026. godine.

U Singapuru je cijena srednjih destilata dostigla rekordne vrijednosti iznad 290 dolara po barelu, što odražava očaj rafinerija da osiguraju bilo koji dostupan proizvod.

IEA napominje da, iako su marže rafinerija privremeno porasle, ukupna zategnutost na tržištu je neodrživa za globalnu industriju.

Da bi održale osnovne operacije, mnoge nacije sada agresivno smanjuju svoje domaće zalihe.

Globalne zalihe nafte pale su za 85 miliona barela u martu, iako agencija ističe zabrinjavajuću "nepovezanost" u geografiji.

Dok su zalihe u azijskim zemljama uvoznicama pale za 31 milion barela, zalihe su zapravo porasle na Bliskom istoku i u Kini, u suštini postajući zarobljene iza blokade ili držane u plutajućim skladištima.