ADVERTISEMENT

Krajem 2025. godine, više od 10 miliona ljudi je nezaposleno u pet najvećih evropskih ekonomija.

Dok ljudi iščekuju mogućnosti za zapošljavanje u 2026. godini, izgledi su prilično sumorni u nekim zemljama, posebno u Velikoj Britaniji, prema globalnoj platformi za zapošljavanje Indeed, piše Euronews Business.

To je uprkos naporima britanske vlade da podstakne zapošljavanje i rast u zemlji, zadatak koji je otežan sporom produktivnošću, posljedicama Brexita i slabim poslovnim investicijama.

Ali kako se tačno Velika Britanija poredi sa svojim evropskim susjedima i koje zemlje imaju najviše otvorenih radnih mjesta?

Indeed je uporedio trenutne oglase za posao sa nivoom od 1. februara 2020. godine, pri čemu 100 pokazuje broj prije COVID-19.

UK je usamljen u negativnoj teritoriji

Zaključno sa 28. novembrom 2025. godine, oglasi za posao u UK (80,2) ostaju 20% ispod nivoa prije pandemije. To je 8 procentnih poena niže nego u istom periodu 2024. godine, kada je indeks iznosio 88,3.

„Relativno lošiji rezultati Ujedinjenog Kraljevstva djelimično odražavaju povećane troškove zapošljavanja i neizvjesnost politike“, rekao je za Euronews Business Jack Kennedy, viši ekonomista u kompaniji Indeed.

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je ove godine povećala doprinose poslodavaca za socijalno osiguranje, povećavajući ih na 15% za plate iznad 5.000 funti. To je porast u odnosu na stopu od 13,8% za plate iznad 9.100 funti.

Dodatno opterećenje za preduzeća predstavlja činjenica da je u Velikoj Britaniji posljednjih godina zabilježen prilično veliki porast minimalne plate, kao i neizvjesnost oko sadržaja vladinog Zakona o pravima radnika.

Zakon, koji ima za cilj poboljšanje zaštite radnika, putuje naprijed-nazad između Doma lordova i Donjeg doma jer se političari ne uspijevaju dogovoriti o predloženim mjerama.

„Ovi faktori su uticali na povjerenje poslodavaca i djelovali su kao prepreka zapošljavanju, posebno za poslove s niskim platama gdje su troškovi najviše porasli“, dodao je Kennedy.

Stopa nezaposlenosti dostigla je 5,1% u Velikoj Britaniji u trećem kvartalu, nivo koji je prethodno premašen tek početkom 2021. godine.

„Ako ekonomija bude na gornjoj granici očekivanja u 2026. godini i povjerenje poslodavaca se oporavi, to bi se moglo pretvoriti u stabilizaciju ili čak umjeren porast nivoa slobodnih radnih mjesta i umjeren pad nezaposlenosti“, rekao je Kennedy.

Njemačka i Francuska iznad nivoa prije pandemije

Oglasi za posao u Francuskoj (113,3) i Njemačkoj (115,6) su oko 15 procentnih poena iznad nivoa prije pandemije krajem novembra 2025. godine.

Međutim, u poređenju s istim periodom godinu ranije, indeks je pao u obje zemlje. Njemačka je u padu za 13 poena, a Francuska za 20 poena.

Razlike između pet zemalja u indeksu objava počele su se pojavljivati ​​sredinom 2022. godine.

Lisa Feist, ekonomistica u Indeed Hiring Labu, istakla je da francusko tržište rada oblikuje politička i ekonomska neizvjesnost, a sniženi kreditni rejting opterećuje aktivnost.

Zbog političkih neslaganja oko toga kako pokriti nacionalni deficit, Francuska je tokom protekle godine svjedočila višestrukim padovima vlade. Premijer Sébastien Lecornu sada je uspio osigurati konsenzus o budžetu socijalnog osiguranja za 2026. godinu, iako državni budžet još nije dogovoren.

„Ova neizvjesnost ima štetan učinak na potrošnju i investicije, što zauzvrat utiče na one koji su uključeni u tržište rada“, rekla je Feist.

OECD predviđa da će realni BDP ili nacionalni proizvod u Francuskoj porasti samo 0,8% u 2025. godini. Prognozira rast od 1% u 2026. i 2027. godini.

Španija nastavlja snažno da posluje

Španija (153,5) i Italija (168,1) postižu daleko bolje rezultate od ostale tri ekonomije. Broj oglasa za posao u Španiji je 54% iznad nivoa prije pandemije, a u Italiji 68% veći.

U poređenju s istim periodom 2024. godine, ove dvije zemlje su jedine koje pokazuju porast. Španski indeks porastao je za 13 bodova, dok je Italija zabilježila skroman porast od 1 boda.

„Snažni rezultati Italije i Španije odražavaju uglavnom pozitivne trendove rasta, s oglasima za posao koji ostaju povišeni uz rastući nedostatak radne snage“, rekao je Kennedy.

Dok Španija i Italija i dalje ostvaruju bolje rezultate u pogledu slobodnih radnih mjesta, Lisa Feist je naglasila da su njihova tržišta rada manje napeta nego u Francuskoj ili Njemačkoj, te da Španija ima višu stopu nezaposlenosti. Prema Eurostatu, Španija je u oktobru 2025. godine imala najvišu stopu nezaposlenosti u EU, 10,5%.

Među pet vodećih evropskih ekonomija, očekuje se da će Španija pokazati najsnažniji rast realnog BDP-a u 2025. (2,9%), 2026. (2,2%) i 2027. (1,8%).