ADVERTISEMENT

Nakon sedmice neizvjesnosti, Globalni pomorski forum je propao u petak navečer.

Sastanak koji je organizirala Međunarodna pomorska organizacija (IMO) ove je godine privukao posebnu pažnju jer su raspravljali o pravno obavezujućem okviru neto nulte emisije, piše Euronews.com.

Mjera bi zahtijevala od svih velikih brodova - uključujući kruzere - da smanje emisije za 17 posto do 2028. godine. Međutim, predvođeni pritiskom SAD-a i Saudijske Arabije, svjetski lideri su odgodili glasanje o tome do sljedećeg sastanka 2026. godine.

Ako se usvoji, najranije bi mjera mogla stupiti na snagu u martu 2028. godine.

Dok je odlaganje dočekano s oduševljenjem u SAD-u, zagovornici zaštite okoliša širom svijeta osudili su neaktivnost. Odluka efektivno odgađa ono što je mogao biti prvi globalni, pravno obavezujući plan za smanjenje emisija ugljika u sektoru brodarstva – jednom od najvećih i najbrže rastućih izvora emisija na planeti.

Šta je bilo na kocki?

Rezolucija, poznata kao Okvir Net-Zero, bila je do sada najambiciozniji pokušaj IMO-a da učini brodarsku industriju odgovornom za svoj ugljični otisak.

Okvir bi uveo globalni standard goriva i sistem određivanja cijena ugljika, prisiljavajući kompanije da smanje emisije ili plate naknadu.

Brodarstvo trenutno čini oko 3 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, ili oko milijardu metričkih tona ugljičnog dioksida svake godine, prema podacima IMO-a i Climate Watcha.

Mnogi veliki brodovi, uključujući neke kruzere na moru i plovila koja tranzitiraju Arktik, koriste teško lož ulje. Smatraju se jednim od najprljavijih fosilnih goriva, a emituju crni ugljik, metan i sumporne okside koji štete obalnim zajednicama i ekosistemima.

Da je usvojen, okvir bi mogao učiniti brodarstvo prvim sektorom na svijetu koji je usvojio pravno obavezujuću, globalnu cijenu ugljika i potencijalno eliminirati do milijardu metričkih tona ugljika godišnje do 2050. godine, prema podacima Ocean Conservancyja.

Delaine McCullough, direktorica programa brodarstva u Ocean Conservancyju, naziva neuspjeh u postizanju sporazuma "velikim korakom unazad za ljude i planetu".

"Sporazum bi smanjio emisije ugljika i spasio živote", kaže McCullough. "Svijet bez ovog sporazuma je prljaviji i opasniji za ljude, divlje životinje i okean."

Kako se sve odvijalo tokom četiri dana

Komitet za zaštitu morskog okoliša (MEPC), tijelo IMO-a odgovorno za odluku, ostao je podijeljen tokom četiri dana napetih pregovora.

Posljednjeg dana, 57 država članica glasalo je za odgodu na godinu dana, dok je 49 glasalo za nastavak, čime je za sada efektivno odgođen napredak.

Iza kulisa, SAD su navodno vodile agresivnu kampanju za blokiranje glasanja.

Predsjednik Donald Trump nazvao je prijedlog "Globalnim zelenim novim prevarantskim porezom na brodove", upozoravajući da se SAD "neće ni na koji način pridržavati toga".

Njegov državni sekretar Marco Rubio nazvao je ishod "velikom pobjedom" za Bijelu kuću, tvrdeći da štiti potrošače od "masovnog povećanja poreza UN-a".

SAD-u su se pridružile Saudijska Arabija, Rusija i druge države proizvođačice nafte u "taktici odugovlačenja", prema ekološkoj grupi Seas at Risk i drugima.

Retorika je odražavala podjele viđene na COP29, koji je otišao u produžetke kako bi se izbjegao sličan kolaps zbog nedostatka konsenzusa. Ali dok su pregovarači COP-a uspjeli postići dogovor o finansiranju klime prije završetka konferencije, pregovori IMO-a završili su u pat poziciji.

"Emocije su ove sedmice bile na vrhuncu, nekada visokoambiciozni savezi su se kolebali, a strategije su zasjenile razum", rekla je Anaïs Rios, viša službenica za politiku pomorstva u Seas at Risk.

"Malo ko je očekivao da će odgađanje prevladati, ali evo nas. Planeta i budućnost pomorstva nemaju vremena za gubljenje."

Šta odgađanje znači za planetu?

Koristeći podatke IMO-a, Međunarodno vijeće za čisti transport predviđa da bi pomorski promet mogao biti odgovoran za čak 17 posto emisija stakleničkih plinova do 2050. godine.

Stručnjaci kažu da odlaganje otežava industriji da ostvari vlastite klimatske ciljeve za 2030. i 2050. godinu. Svaka godina neaktivnosti ne utiče samo na poreze na ugljik, već i rizikuje da decenijama zadržava zagađujuću infrastrukturu, jer životni vijek brodova često prelazi 25 godina.

„Današnje odlaganje je razočaravajući korak unazad za brodarstvo, ali ne i kraj ovog putovanja“, rekao je Jesse Fahnestock, direktor dekarbonizacije na Globalnom pomorskom forumu.

„Odlaganje za cijelu godinu stvara ozbiljne izazove za ispunjavanje rokova u Okviru za neto nultu emisiju dogovorenom u aprilu i učinit će ostvarivanje ciljeva dekarbonizacije sektora još izazovnijim.“

Dok su ekološke grupe odluku nazvale „sramotom“, generalni sekretar IMO-a, Arsenio Dominguez, pozvao je na strpljenje, rekavši da će se tijelo ponovo sastati u oktobru 2026. godine kako bi nastavilo razgovore.

Čak i ako prevlada uobičajeno poslovanje, kritičari kažu da postoji nada za promjenu na horizontu.

„Iako je ovo odlaganje ozbiljan korak unazad, još uvijek postoji velika prilika da se sektor postavi na put nulte emisije“, napominje McCullough.

U aprilu će IMO nastaviti s revizijom Indikatora intenziteta ugljika (CII), svoje mjere operativne efikasnosti, objašnjava ona. Organizacija ima za cilj da CII učini strožim kako bi se uskladio sa svojim ciljem smanjenja emisija za 30 posto do 2030. godine.

„Jačanje CII-a je apsolutno ključno za trenutno smanjenje emisija“, kaže ona, „[i] neophodno za ispunjavanje ciljeva IMO-a za 2030. godinu.“