Euronews je pitao analitičare da li ogromna nalazišta nafte i gasa otkrivena pod Baltičkim morem nude Evropi priliku da bude manje ovisna o ruskoj energiji.
Central European Petroleum (CEP) je objavio najveće otkriće nafte ikada u historiji Poljske u blizini ostrva Wolin.
Otkrivena oko šest kilometara od Świnoujście, lučkog grada Baltičkog mora na sjeverozapadu Poljske, bušotina bi mogla da sadrži 22 miliona tona sirove nafte i kondenzata, zajedno sa 5 milijardi kubnih metara prirodnog gasa komercijalnog kvaliteta.
Procjenjuje se da šire koncesijsko područje, koje se prostire na 593 kvadratna kilometra, sadrži preko 33 miliona tona nafte i kondenzata, kao i 27 milijardi kubnih metara gasa.
To bi više nego udvostručilo trenutne procijenjene rezerve nafte Poljske, koje su 2023. godine iznosile oko 20,2 miliona tona, prema poljskom javnom emiteru TVP.
U ponedjeljak je CEP izjavio da će Poljska imati prioritet u korištenju nafte i plina koje proizvodi.
"Ovo je neka vrsta besmislice", rekao je Piotr Woźniak, bivši izvršni direktor poljske naftne i plinske kompanije Polskie Górnictwo Naftowe i Gazownictwo (PGNiG), u intervjuu za Euronews.
Prema podacima iz 2019. godine, PGNiG je proizveo 1,2 miliona tona nafte u Poljskoj i inostranstvu.
"Prioritet nije Poljska, nije Rusija, nije Sudan ili Obala Slonovače. Prioritet se daje onome ko otkrije mineral. Ako ga otkrije ova kompanija, ima prioritet nad svim ostalima. Osim što prvo mora dokumentovati nalazište. To je ono što kaže evropski zakon", rekao je Woźniak.
"Njih zanima novac, a ne bilo koja nacija. Mogu ga prodati kome god žele. Naravno, uz sve međunarodne okolnosti, ne mogu ga prodati ni Rusima ili kartelu Medellin u Kolumbiji, jer bi svi bili bijesni", dodao je.
'Hvaljenje' pred potencijalnim kupcem
Woźniak je rekao da će CEP htjeti prikupiti sredstva što je prije moguće.
"Moraju dokumentirati to vlastito nalazište kako bi imali puna prava na njega i zakonsku mogućnost da ga eksploatiraju. Moraju bušiti, a da bi bušili, moraju trošiti novac", rekao je.
"Oni se ovdje nekako hvale pred potencijalnim kupcem, jer znaju da mi [u Poljskoj] želimo imati diverzifikaciju izvora, da se kladimo na - barem prema obrazloženju koje čujete od vladine administracije - vlastite resurse", dodao je Woźniak.
"Treba im čestitati jer se to rijetko događa u takvim količinama, to je još jedan razlog da im čestitamo", rekao je bivši izvršni direktor PGNiG-a.
Woźniak je kritikovao tromost poljske državne kompanije Orlen, koja je preuzela PGNiG 2022. godine i imala priliku da otkrije resurse koje CEP sada može da izvuče.
"Orlen nije proizveo nijedan kubni metar plina niti jedan barel nafte u Poljskoj. 14 godina nisu ništa uradili, uzimajući očigledno masne pare, ni pod jednom vladom, ni pod drugom, ni pod trećom. Ništa od toga nije bilo“, kaže on.
"Kako je kompanija veličine CEP-a, koja stane u čašu za alkohol, otkrila ogromne resurse, gdje je tada bila država?“, retorički pita Wozniak, misleći na Orlen.
Hoće li to pomoći da se postane nezavisna od Rusije?
Prema Woźniaku, vađenje nalazišta iz bušotina koje je otkrio CEP neće potresti evropski energetski bilans. Pa ipak, sama Poljska bi to mogla učiniti, rekao je.
Naslage mogu dostići 22 miliona tona nafte, a, kako je naglasio stručnjak, "kapacitet prerade poljskih rafinerija je oko 24 miliona tona sirove nafte godišnje, što je količina koju smo u stanju preraditi unutar granica Poljske".
Poljski energetski analitičar i novinar Wojciech Jakóbik rekao je za Euronews da sa "stanovišta velike energetske politike - ovo nije proboj".
"Ali sa stanovišta investicija u Baltičko more - da, jer je to nekoliko puta više nego što trenutno vadimo u Baltičkom moru", rekao je Jakóbik.
"To je također pozitivan investicijski signal da bi moglo biti više ovih nalazišta, da se isplati tražiti sirovine u našem basenu, pa ko zna hoće li biti još vijesti o ovome od drugih investitora.
"Investitori su se okrenuli traženju ugljikovodika širom Evrope. Poljska nije izolirana. Čujemo, na primjer, da Njemačka, u saradnji s Holanđanima, želi vaditi ugljikovodike u Sjevernom moru i šire.
"Ovo je još jedan dokaz da imamo promjenu u Evropi. Stroga sigurnost nas tjera da ponovo povoljnije gledamo na vađenje plina i nafte iz Evrope“, dodao je Jakóbik.