Male ostrvske države u razvoju pozivaju na novi režim finansiranja klime koji ne pogoršava njihov teret duga.
"Dan finansija" četvrtog dana COP29 samita.
Većina događaja i sastanaka fokusirani su na finansije, jednu od ključnih tema ovog klimatskog samita. Iako napredak u konačnom ishodu ide sporo, pregovarači su se bavili nizom pitanja, od pristupa fondovima do olakšavanja protoka klimatskih resursa.
Brojke i koliko bi ukupna sredstva trebala iznositi, također su zauzeli centralno mjesto.
Novi izvještaj koji je u četvrtak objavila Nezavisna grupa eksperata na visokom nivou za finansiranje klime (IHLEG) sugerira da bi se razgovori trebali fokusirati na dostizanje iznosa od 1,3 biliona dolara do 2035. godine.
Sherry Madera, izvršna direktorica CDP-a, globalne neprofitne organizacije koja vodi svjetski sistem otkrivanja okoliša za kompanije, gradove, države i regije kako bi upravljali svojim uticajem na životnu sredinu, rekla je za Euronews:
"Danas na Finansijskom danu na Cop 29, mislim da smo zaista fokusirani na mobilizaciju kapitala. Ali trenutno se zaista kreće od 5 biliona o kojima MMF govori iz godine u godinu pa sve do, čujem 40 , 50, 60 triliona godišnje koliko je potrebno da bismo mogli riješiti ovu klimatsku krizu."
Ona je dodala:
"Dakle, stvarnost na koju se trebamo fokusirati je razmišljanje o tome šta je realno. Šta je to što zapravo moramo da uradimo da bi se dio tog novca pokrenuo, čak i ako je 1 do 3 biliona? Jer iskreno, trebamo da djelujemo sada i to su kompanije koje rade zajedno."
"Posebne pogodnosti, a ne dug"
Male ostrvske države u razvoju (SIDS) su na prvoj liniji klimatske krize i njihov poziv je ključan u pregovorima.
Joyelle Trizia Clarke je ministrica održivog razvoja, okoliša i klimatskih mjera i osnaživanja biračkih jedinica karipske ostrvske države Saint Kitts i Nevis. Ona je za Euronews rekla:
„Zahtjevi da se SIDS prizna kao posebna grupa s jedinstvenim ranjivostima uvijek je bio na prvoj liniji klimatske krize priznanje je da s našim ograničenim pristupom klimatskim finansiranjima nećemo moći odgovoriti na ovu egzistencijalnu prijetnju koju smo nije izazvalo."
Trizia Clarke je također naglasila potrebu za novim finansijskim režimom prilagođenim situaciji s kojom se SIDS suočava:
"Većina sredstava za adaptaciju koju primamo je u obliku duga. To dodatno povećava teret koji već osjećamo. Zato se od tada pravi poseban slučaj za posebne objekte za njih da pristupe klimatskim finansijama."
"Trilioni, ne milijarde"
I prvi put od početka samita, klimatskim aktivistima je bilo dozvoljeno da organizuju svoje proteste u prostorijama COP. Uz smanjenje emisija, zahtijevaju da razvijene zemlje pojačaju svoje obaveze
Sandra Guzman, aktivistica Climate Finance Group za Latinsku Ameriku i Karibe rekla je za Euronews:
"Danas znamo da su potrebe za finansiranjem klimatskih promjena procijenjene u trilionima i upravo dobijamo milijarde za to. Iz tog razloga, mi smo ovdje da zahtijevamo trilione da zaista investiramo ne samo u smanjenje emisija, već i da povećamo naš kapacitet za prilagođavanje A mi ćemo platiti i gubitke i štete koje već trpimo u cijelom svijetu klimatskih promjena."
Više napretka u vezi s postojećim nezvaničnim nacrtom teksta očekuje se u ponedjeljak kada ministri iz vlade stignu u Baku.