Američki carinici počeli su danas naplaćivati jednostranu carinu predsjednika Donalda Trumpa od 10 posto na sav uvoz iz mnogih zemalja, a viši nameti na robu 57 većih trgovačkih partnera trebali bi početi iduće sedmice.
Početne "osnovne" carine od 10 posto stupile su na snagu u američkim lukama, aerodromima i carinskim skladištima u 00:01 ujutro po istočnoameričkom vremenu, čime je ostvareno Trumpovo potpuno odbacivanje sistema međusobnih carinskih stopa dogovorenog nakon Drugog svjetskog rata.
"Ovo je najveća pojedinačna trgovinska akcija u našem životu", kazala je Kelly Ann Shaw, trgovinska advokatica u pravnoj kompaniji Hogan Lovells i bivša trgovinska savjetnica Bijele kuće tokom Trumpovog prvog mandata.
Shaw je na tribini think tanka Brookings u četvrtak rekla da očekuje da će se carine s vremenom mijenjati dok zemlje budu nastojale pregovarati o nižim stopama. "Ali ovo je ogromno. Ovo je prilično seizmičan i značajan pomak u načinu na koji trgujemo sa svakom zemljom na svijetu", dodala je.
Više carinske stope trebale bi stupiti na snagu u srijedu
Trumpova najava carina u srijedu uzdrmala je globalna tržišta dionica do temelja. Cijene nafte i sirovina pale su, dok su ulagači pohitali tražiti sigurnost u državnim obveznicama. Među zemljama koje su prve pogođene carinom od 10 posto su Australija, Britanija, Kolumbija, Argentina, Egipat i Saudijska Arabija.
Više "recipročne" carinske stope od 11 do 50 posto trebale bi stupiti na snagu u srijedu. Uvoz u Evropsku uniju bit će pogođen carinama od 20 posto, dok će kineska roba biti pogođena carinama od 34 posto, čime će ukupni Trumpovi novi nameti Kini porasti na 54 posto.
Vijetnam, koji je profitirao od udaljavanja američkih opskrbnih lanaca od Kine nakon Trumpovog trgovinskog rata s Pekingom tokom prvog mandata, bit će pogođen carinom od 46 posto i pristao je jučer razgovarati o sporazumu s Trumpom.
Izuzeto više od 1000 kategorija proizvoda
Kanada i Meksiko izuzeti su od posljednjih Trumpovih nameta jer još uvijek podliježu carini od 25 posto u vezi s krizom fentanila u SAD-u za robu koja nije u skladu s pravilima o porijeklu između SAD-a, Meksika i Kanade.
Američki je predsjednik iz toga isključio robu kao što su čelik i aluminij, automobili, kamioni i autodijelovi jer podliježu posebnim carinama nacionalne sigurnosti od 25 posto. Njegova administracija također je objavila popis više od 1000 kategorija proizvoda izuzetih od carina.
To uključuje uvoz sirove nafte, naftnih proizvoda i drugih energenata, farmaceutskih proizvoda, uranija, titana, drvne građe i poluvodiča te bakra, čija je vrijednost procijenjena na 645 milijardi dolara u uvozu 2024. godine.