ADVERTISEMENT

Poljska, koja trenutno predsjeda Evropskom unijom, želi da ga se ponovno razmotri uprkos inerciji u Briselu. Pomoć bi mogla stići iz neočekivanog smjera – od Trumpa i Muska, piše Evropska novinska redakcija (ENR).

Svake godine potkraj marta ponavlja se isti igrokaz. Mnogi se zbunjeno pitaju pomiče li se sat unaprijed ili unatrag za jedan sat. Svake godine milioni Evropljana, ali i zemalja Zapadnog Balkana, pitaju se treba li im zaista ljetno računanje vremena i što je to uopće.

Evropska komisija predložila je 2018. da se ukine sezonsko pomicanje sata nakon što je gotovo četiri miliona ljudi u tadašnjih 28 država članica EU-a, prije brexita, to podržalo u javnim konzultacijama. Evropski parlament podržao je reformu godinu dana poslije, ali je ona pala u drugi plan zbog protivljenja nekih država članica.

Aktualna direktiva stupila na snagu 2001.

Poljska, koja do jula predsjeda rotirajućim predsjedništvom, poručila je da je vrijeme da se to pitanje vrati na dnevni red. Poljsko predsjedništvo održat će tehničke razgovore s državama članicama potkraj aprila kako bi utvrdilo postoje li izgledi da se postigne dogovor o ukidanju pomicanja sata, potvrdili su evropski izvori.

Praksa pomicanja sata naprijed na proljeće kako bi se dobilo sat dnevnog svjetla više navečer provodi se s prekidima u nekim evropskim zemljama od Prvog svjetskog rata. Mnoge evropske zemlje odustale su od te mjere jer ih je podsjećala na rat. Tokom naftne krize 1970-ih ponovno je vraćena kako bi se uštedjelo energiju i od tada je na snazi.

Evropske zemlje uvele su ljetno računanje vremena kasnih 1970-ih ili ranih 1980-ih. EU je prve propise o ljetnom računanju vremena dobio 1980. kada je donesena direktiva koja je koordinirala postojeće nacionalne prakse. Cilj je bio osigurati glatko funkcioniranje jedinstvenog tržišta, objašnjava se na portalu Evropskog vijeća.

Sadašnja direktiva stupila je na snagu 2001. Po njenim odredbama, sve države članice prelaze na ljetno računanje vremena posljednje nedjelje u martu, a vraćaju se na zimsko posljednje nedjelje u oktobru. Svrha ljetnog računanja vremena bila je ušteda na troškovima za energiju jednim dodatnim satom dnevnog svjetla navečer.

Studije ukazuju na jako nizak potencijal za uštedu energije

Međutim, stvarna ušteda energije je upitna. Njemačka agencija za okoliš sažela je to ovako: "Koliko se energije zaista uštedi prelaskom na ljetno računanje vremena, ne može se precizno utvrditi jer promjena dovodi do manje potrošnje u nekim područjima i veće u drugima."

To znači da se, s jedne strane, dnevno svjetlo koristi učinkovitije tokom ljetnog računanja vremena, što rezultira uštedama struje u večernjim satima. S druge strane, troši se više energije na grijanje zbog ranijeg buđenja u hladnijim jutarnjim satima u proljeće i jesen.

Većina studija ukazuje na jako nizak potencijal za uštedu energije. Sve je više dokaza za štetne učinke na zdravlje zbog pomicanja sata, i u sjevernim i u južnim evropskim zemljama, prenosi Index.hr.

"Postoji mnogo dokaza koji sugeriraju da je pomicanje sata dva puta godišnje loše za ljudsko zdravlje, loše za životinje, loše za cestovni promet i da ima jako malo dobrih strana. Zato mislim da je vrijeme da se tome kaže zbogom", rekao je irski zastupnik u Evropskom parlamentu Seán Kelly, jedan od najglasnijih zagovornika ukidanja pomicanja sata.

Godine 2017. dansko istraživanje pokazalo je da 11 posto više ljudi pati od depresije u sedmici nakon pomicanja sata s ljetnog na zimsko računanje vremena u odnosu prema drugim sedmicama u godini. "Izravno je dokazano da za ljude koji su skloni depresiji nagli početak tame može biti okidač za bolest", istaknuo je Jørgen Bak, predsjednik Danskog udruženja protiv ljetnog računanja vremena.