Više od 150 dobitnika Nobelove i Svjetske nagrade za hranu potpisalo je otvoreno pismo u kojem pozivaju na napore da se poveća proizvodnja hrane prije nadolazeće svjetske katastrofe gladi.
ADVERTISEMENT
Koalicija nekih od najvećih živih mislilaca svijeta pozvala je na hitnu akciju kako bi se istraživanje i tehnologija postavili kao prioritet za rješavanje "tragične neusklađenosti globalne ponude i potražnje hrane".
Fizičar Velikog praska Robert Woodrow Wilson; hemičarka dobitnica Nobelove nagrade Jennifer Doudna; Dalaj Lama; ekonomista Joseph E Stiglitz; Britanska naučnica Cynthia Rosenzweig; etiopsko-američka genetičarka Gebisa Ejeta; Akinwumi Adesina, predsjednik Afričke razvojne banke; Wole Soyinka, dobitnik Nobelove nagrade za književnost; i Nobelov fizičar koji istražuje crne rupe Sir Roger Penrose bili su među potpisnicima poziva kojim je koordinirao Cary Fowler, zajednički dobitnik Svjetske nagrade za hranu za 2024. i specijalni izaslanik SAD-a za globalnu sigurnost hrane, prenosi The Guardian.
Pozivajući se na izazove uključujući klimatsku krizu, rat i pritiske na tržištu, koalicija je pozvala na napore "prijateljske planete" koji bi doveli do značajnih skokova u proizvodnji hrane kako bi se prehranilo 9,7 milijardi ljudi do 2050. Zahtjev je bio za finansijsku i političku podršku, rekao je poljoprivredni naučnik Geoffrey Hawtin, britanski suprimalac prošlogodišnje Svjetske nagrade za hranu.
“Skoro kao da ljudi zabijaju glavu u pijesak”, rekao je. "Postoji toliko mnogo drugih pitanja koja privlače pažnju, da je ovo nekako podmuklo i prikrada nam se i većina ljudi o tome ne razmišlja previše. To je ono što našu udaljenost od ispunjavanja ciljeva UN-a o gladi čini veoma zastrašujućim.
"Postoji velika zabrinutost zbog brzine kojom se klimatske promjene dešavaju, a zatim i ova sekundarna ideja da će hrana dalje biti problem", rekao je.
Hawtin je ukazao na već stagnaciju, pa čak i pad proizvodnje riže i pšenice širom svijeta, u vrijeme kada je proizvodnja hrane trebalo da se poveća za 50 do 70 posto u naredne dvije decenije.
“Vrlo je lako odložiti rješavanje problema, ali ako sačekamo dok zaista ne dođe do velike krize s hranom, onda ćemo 10 do 15 godina živjeti u toj krizi. Takvu vrstu problema ne možete riješiti preko noći. Od trenutka kada započnete istraživački program do trenutka kada on može imati značajan utjecaj na proizvodnju, govorite o 10 do 15 godina. Za to je potrebna politička volja, međunarodna politička volja. Zaista je potrebna fokusirana pažnja međunarodnih institucija.
Postoji mnogo znanja, a potrebno je mnogo više. Ako pogledate mogućnosti, to je vrlo ohrabrujuće, ako pogledate volju da se neke od tih mogućnosti ostvare, daleko je manje ohrabrujuće”, rekao je.
Svijet "nije bio ni blizu" ispunjavanju budućih potreba, navodi se u pismu, predviđajući da će se čovječanstvo suočiti sa "još nesigurnijim u pogledu hrane, nestabilnijim svijetom" do sredine stoljeća, osim ako se podrška inovacijama ne pojača na međunarodnom planu.
“Svi dokazi upućuju na eskalirajući pad produktivnosti hrane ako ništa ne promijenimo”, rekao je Fowler. "Sa 700 miliona ljudi koji danas nisu sigurni u hranu i očekuje se da će globalna populacija porasti za 1,5 milijardi do 2050. godine, ovo čini čovječanstvo suočenim sa krajnje nejednakim i nestabilnim svijetom. Moramo usmjeriti naše najbolje naučne napore u preokret naše trenutne putanje, inače će današnja kriza postati sutrašnja katastrofa.”
U pismu laureata istaknuta je klimatska prijetnja, posebno u Africi, gdje populacija raste, ali se predviđa da će prinosi osnovnog kukuruza opasti.