ADVERTISEMENT

Isporuka ruskog plina u zemlje Europske unije preko Ukrajine prestaje prvog dana 2025. godine.

Ukrajinski operator plinskog tranzita izvijestio je da Rusija nije imenovala nikakve tokove plina kroz ukrajinske plinovode za 1. januara.

Ovo označava kraj petogodišnjeg ugovora potpisanog 2019. godine između dviju zaraćenih zemalja, koji je omogućio izvoz ruske ukapljene nafte (LNG) prema Europi, s tranzitom kroz Ukrajinu prije nego što bi plin bio preusmjeren na konačno odredište.

Ugovor je bio izuzetno profitabilan, donoseći milijarde prihoda Kremlju i Kijevu kroz naknade za tranzit.

Odluka je donesena nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio da nema planova za obnavljanje ugovora.

Naglasio je da je njegova odluka važna kako bi Europa mogla "nastaviti bez Rusije", te kako bi se spriječilo da Kremlj "zarađuje dodatne milijarde" na ukrajinskoj krvi.

Gašenje najstarije ruske plinske rute prema Europi označava kraj desetljeća turbulentnih odnosa s kontinentom, koji je započeo 2014. godine aneksijom ukrajinskog Krimskog poluotoka.

Europska unija intenzivira napore za smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji od invazije na Ukrajinu u veljači 2022. Godišnji podaci Brisela pokazuju da je ruski plin činio oko 8% ukupnih plinskih uvoz EU 2023. godine, dok je ta brojka 2021. iznosila više od 40%.

Blok je tražio alternativne izvore energije u Kataru i Sjedinjenim Američkim Državama.

Ova promjena bila je očigledno učinkovita jer je Gazprom zabilježio gubitak od 7 milijardi dolara (6,73 milijarde eura) prvi put u posljednjih 25 godina.

Unatoč značajnom smanjenju uvoza ruskog plina, nekoliko istočnih članica EU i dalje uvelike ovisi o tom plinu.

Zemlje poput Austrije i Slovačke još uvoze ogromne količine ruskog plina, što Moskvi donosi otprilike 5 milijardi eura prihoda.

Beč je izjavio da nisu predviđeni prekidi u opskrbi jer su diversificirali izvore, uvozeći LNG preko Italije i Njemačke te su izgradili dobru rezervu.

Slovačka se također pripremala i izvijestila da neće biti deficita, iako će Bratislava sada morati plaćati dodatnih oko 177 eura za tranzitne naknade putem alternativnih ruta, jer će plin sada biti uvoziti iz zapada, a ne s istoka.

Ostale europske zemlje koje nisu članice EU-a također će osjetiti posljedice. Moldavija, koja je nekoć bila dio Sovjetskog Saveza, predviđa ozbiljne gubitke.

Posljedice isteka ugovora za Europu

Unatoč pripremama i naporima za zamjenu ruskog plina, Europa osjeća utjecaj, jer su cijene energije skočile, što je smanjilo konkurentnost europske industrije u odnosu na konkurenciju sa zapada, posebno iz Sjedinjenih Država, te sa istoka, iz Kine.

Mnoge zemlje suočavaju se s ekonomskim usporavanjem jer su inflacijske stope porasle, što je dodatno pogoršalo krizu u troškovima života.

Ukrajina bi mogla izgubiti oko milijardu eura godišnje kroz naknade za tranzit, što je u usporedbi s gubicima Gazproma od 5 milijardi eura relativno mali iznos.

Planovi za budućnost

Izvršno tijelo Europske unije, Europska komisija, objavilo je u decembru planove za pomoć svojim državama članicama u procesu potpune zamjene ruskog plina.

Brisel je u izvještaju izložio nekoliko kontingencija kako bi pomogao pogođenim zemljama.

Neke od opcija uključuju opskrbu plinom iz Grčke, Turske i Rumunjske putem Transbalkanske rute.

Norveški plin također je opcija koja može biti transportirana kroz Poljsku, dok Njemačka može pomoći u distribuciji plina kroz srednju Europu.

Ovaj plan je logistički izazovan jer zahtijeva izgradnju alternativnih sustava koji su bili na snazi desetljećima.

Rusija, naime, transportira plin u Europu preko Ukrajine još od 1991. godine.

U svom vrhuncu, Moskva je kontrolirala oko 35% europskog tržišta plina.