ADVERTISEMENT

Pa je tako Komisija za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) danas zatražila od Državne agencije za istrage i zaštitu dostavljanje informacije o tome kako je i na koji način 2023. godine data saglasnost za imenovanje Nešića za ministra sigurnosti BiH, obzirom da se, kako je saopšteno iz Tužilaštva BiH, istrage u ovom predmetu vode od 2019. godine", saopćeno je iz ove Komisije.

Nešić je optužen za koruptivna djela počinjena dok je bio na čelu Javnog preduzeća „Putevi RS“. Osumnjičen je da je u oktobru 2019. godine primio najmanje 250.000 maraka mita od Mirka Pandurevića, vlasnika kompanije Romanijaputevi. Isplata mita je dogovorena prije nego što je kompanija Romanijaputevi dobila tender u Putevima Republike Srpske, vrijedan oko dva miliona maraka.

Također, grupa zastupnika u Parlamentu Bosne i Hercegovine pokrenula je inicijativu za smjenu uhapšenog ministra sigurnosti Nenada Nešića, potvrdio je za Euronews BiH Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije za borbu protiv korupcije.

Još kada je 2023. godine imenovan saziv Vijeća ministara, pojedini poslanici Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine iznijeli su niz primjedbi na kandidate za ministre.

Tada je Milan Dunović, poslanik DF-a, upozorio je da nije urađena provjera kandidata onako kako precizira Zakon o zaštiti tajnih podataka.

"Svaka osoba koja ima pristup tajnom i vrlo tajnom podatku treba doći na sigurnosnu provjeru prije imenovanja. Ni Komisija za izbor Vijeća ministara ni zastupnici nisu dobili podatke da li su predsjedavajuća, dopredsjedavajući (predloženi Zoran Tegeltija i Zukan Helez), i kandidati za ministre sigurnosti (Nenad Nešić) i odbrane (Zukan Helez) prošli tu provjeru. Ukoliko jesu, nemamo informaciju da li su dobili dozvolu za pristup tajnim i vrlo tajnim podacima, a ako nisu dobili dozvolu ili nije urađena provjera, nemamo informaciju zašto nije urađena. Zato ne postoje uvjeti za imenovanje - dodao je Dunović.

A zašto je Milan Dunović tada spomenuo Zorana Tegletiju i Zukana Heleza?

Jer su obojica pravosnažno osuđena.

Zoran Tegeltija

Zoran Tegeltija je član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) od 1998. godine. Dvije godine kasnije je postao član Glavnog odbora i predsjednik Opštinskog odbora Mrkonjić Grad. Bio je i odbornik u Skupštini opštine Mrkonjić Grad. Istovremeno je bio i poslanik u Narodnoj skupštini RS. Za načelnika Mrkonjić Grada je prvi put izabran 2004. godine, a četiri godine kasnije je opet osvojio novi mandat. Krajem 2010. godine odgovara na poziv mandatara Vlade RS Aleksandra Džombića, i postaje entitetski ministar finansija. Mandat obnavlja 2013. godine, u vladi koju vodi Željka Cvijanović.

Na opštim izborima 2014. godine je bio kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini RS. Osvojio je mandat, ali je ostao u izvršnoj vlasti na poziciji ministra finansija RS-a sve do 2018. kada ponovo osvaja poslanički mandat. U decembru 2019. godine imenovan je za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Na opštim izborima 2022. godine osvojio je 35.313 glasova za mandat u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, ali je u januaru 2023. godine postao državni ministar finansija.

U junu iste godine, Tegeltija preuzima funkciju direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Tegeltija iza sebe ima presudu Osnovnog suda u Banjoj Luci prema kojoj je pravosnažno osuđen na uslovnu kaznu zatvora od pet mjeseci zbog nesavjesnog rada u službi.

Naime, Tegeltija je kao načelnik Sektora za carinsko pravne poslove Uprave carine Banja Luka teže povrijedio pravo firme „Kondor-šped“ iz Novog Grada tako što je mimo ovlaštenja sačinio akt u formi obavještenja kojim je obavijestio carinarnice na području RS-a da se privremeno obustavlja rad ovog preduzeća, a za obavljanje poslova međunarodne špedicije.

Ovu odluku je obrazložio tako što je napisao da je blokiran žiro račun „Kondor-špeda“. I žalba na ovu presudu je odbijena, pa je Tegeltija bio na uslovnom zatvoru. Ali, to ga nije spriječilo da napreduje u karijeri, piše CIN.

Zukan Helez

Zukan Helez je član i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine (SDPBiH).

Prije ulaska u politiku radio je u prosvjeti, kao profesor u školama u Skender Vakufu, Donjem Vakufu i Bugojnu. Od 2000. do 2002. godine je bio vijećnik u Općinskom vijeću Bugojno, a od 2000. do 2010. godine u tri uzastopna mandata je bio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH.

Na izborima 2008. godine kandidovao se za načelnika Bugojna, ali nije osvojio dovoljan broj glasova. U proljeće 2011. godine imenovan je za ministra za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata u Vladi FBiH. Na izborima 2014. godine kandidovao se za Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i osvojio mandat.

Na izborima 2018. godine osvojio je mjesto u državnom parlamentu, a to mu je pošlo za rukom i na narednim izborima kad je osvojio 13.928 glasova. Umjesto poslaničkog mandata, u januaru 2023. godine prihvatio je poziciju ministra odbrane BiH.

Ministar odbrane BiH Zukan Helez je pravosnažno osuđen u maju 2022. godine na uvjetnu kaznu zatvora od devet mjeseci zbog davanja lažnog iskaza, ali koja se neće izvršiti ukoliko on u naredne dvije godine ne počini novo krivično djelo.

Prvostepenom presudom Općinskog suda u Bugojnu bila mu je izrečena zatvorska kazna u trajanju od šest mjeseci, koju je preinačio Kantonalni sud u Novom Travniku i osudio ga na devet mjeseci zatvora uslovno, s rokom kušnje od dvije godine.

On je u medijskim istupima govorio da trpi pritiske od podizanje optužnice.

„Od podizanja optužnice počinje paralelni pritisak na mene od strane HDZ-a BiH i HDZ-a Hrvatske da dignem ruku za izmjene Ustava BiH. Dolazili su emisari, nudili mi stan u Zagrebu ili negdje drugo”, rekao je Helez dodajući da je takve ponude odbio.