Politikolog i profesor na Moskovskom državnom institutu međunarodnih odnosa Stevan Gajić ocijenio je da bi dogovor Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine mogao predstavljati osnovu za uspostavljanje novog svjetskog poretka, po uzoru na „koncert velikih sila“ iz 19. vijeka. Govoreći o deklaraciji iz Šenžena, istakao je značaj saradnje tri nuklearne sile u smanjenju globalnih rizika, energetskoj sigurnosti i odnosima među velikim silama, posebno naglašavajući izostanak Evropske unije sa sastanka.
"Jedini način da se svijet izvuče iz duboke krize, neki bi rekli čak iz trećeg svjetskog rata , jeste da se uspostavi svojevrstan dogovor između tri vodeće vojne sile, u ovom slučaju, između SAD, Rusije I Kine po ugledu na ono što smo imali u Beču 1814. i 1815. godine, kada je koalicija snaga koje su pobijedila Napoleona stvorila ono što se zvalo tada ‘koncert velikih sila’ koje su obezbijedili Evropi mir više od tri decenije. Ukoliko bismo napravili neko poređenje, ja bih prije rekao da iz ovoga može da se izrodi takav jedan svjetski poredak I to bi bila veoma pozitivna strana ovog susreta”, izjavio je Gajić u razgovoru za Euronews BiH.
U deklaraciji se ističe da će Kina, Rusija i SAD voditi dijalog o smanjenju nuklearnih rizika i sprečavanju širenja nuklearnog oružja. Gajić kaže da je možda najznačanije ko nije prisustvovao sastanku u Šenženu. Putin je u svom govoru rekao da su ove tri države ne samo stalne članice Ujedinjenih nacija već i tri saveznice iz Drugog svjetskog rata koje su pobijedile nacizam.
“Danas imamo dvije sile u svijetu koje pripadaju, praktično, ratnoj partiji. To je prije svega Evropska unija pod vodstvo Berlina, ali iz prikrajka i Londona i Pariza, i to je bio Izarel za vrijeme Benjamina Netanyuahua. Vidjećemo da li će se nešto promijeniti ukoliko, poslije izbora, mandatar ne bude Netanyuahu. Koliko je važno ko je tu prisustvovao, važno je I ko nije, a najviše zjapi ta stolica koju Evropska unija nije zauzela”, rekao je Gajić.
Tri lidera su se deklaracijom iz Šenžena obavezala na veću proizvodnju i snabdijevanje naftom, a Gajić kaže da je ovo apsolutno bila očekivana tačka deklaracije jer zbog situacije u Hormuzu imamo krizu u snabdijevanju dizel gorivom.
“Zato je Trump apelovao na Kijev da ne napadaju ruske rafinerije jer Rusija popunjava tu zjapeću rupu na tržištu dizela. Kriza sa dizelom, ne samo što remeti svjetsko tržište, direktno utiče, između ostalog, na inflaciju u SAD. Zelenski, sa druge strane, zajedno sa EU pokušava da prespava Trumpov mandat, posebno ohrabren rezultatima na međuizborima u SAD, nadajući se potpunom povratku demokrata u Bijelu kuću za dvije godine. Zbog toga ti napadi nisu stali”, izjavio je Gajić.
Trump, Putin i Xi se se saglasili da Međunarodni krivični sud i druga slična tijela ne smiju da zloupotrebljavaju svoju nadležnost. Gajić kaže da je ta stavka bitna zbog prijetnji koje smo čuli u posljednih nekoliko godina izrećenih prema više državnika.
“Posebno su se evropske zelje isticale time da ukoliko budu mogle, one će Putina da zarobe i da mu sude za ratne zločine, što je, naravno, vrlo neozbiljno, neodgovorbno i opasno u krajnjoj liniji, imajući u vidu da je Rusija najveća zemlja i da ima najveći arsenal nuklearnog oružja. Prosto to je izazvao svojevrsnu nesigurnost i u globalno-pravnom sistemu i u odnosu među globalnim silama. Mislim da je ovo signal koji je poslat svim ostalim državama svijeta od strane ove tri sile”, smatra Gajić.