ADVERTISEMENT

Kako je navedeno na sajtu UN-a, oko 130 šefova država i vlada lično će prisustvovati Visokoj nedjelji u sjedištu svjetske organizacije u New Yorku kako bi uputili svoju poruku svijetu.

Predsjedavajući 81. zasjedanja Generalne skupštine UN-a, koje je počelo 8. septembra, je Khalilur Rahman iz Bangladeša, novi predsjednik GS UN-a koji je na tu funkciju izabran u junu ove godine. On je otvorio opštu debatu, a potom generalni sekretar UN-a Antonio Guterres predstavlja svoj izvještaj o radu Organizacije.

Brazil je, po tradiciji koja datira od 10. zasjedanja Generalne skupštine 1955. godine, prva država članica čiji predstavnik govori u opštoj debati, uz izuzetke 1983. i 1984. godine, a danas će to biti predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva.

Sjedinjene Američke Države, kao zemlja domaćin, druga su država članica čiji će se predstavnik, predsjednik Donald Trump, obratiti prisutnima.

Redoslijed za ostale države određuje se prema nivou zastupljenosti, preferencijama i drugim kriterijumima, uključujući geografski raspored, navedeno je na sajtu UN-a.

Vatikan, Država Palestina i Evropska unija pozvane su da učestvuju u opštoj debati, a termini njihovih govornika određuju se prema nivou zastupljenosti.

Opšta debata se održava u trenutku kada je svjetski poredak u prilično napetom stanju, a same UN se bore da ostanu relevantne i odolijevaju kritikama Trumpa, koji je "srezao" američke doprinose i povukao SAD iz desetina tijela svjetske organizacije, navodi Reuters.

Kineski predsjednik Xi Jinping nije prisutan u GS UN-a, ali će se u četvrtak sastati sa Trumpom u Vašingtonu, što raspiruje polemiku o važnosti UN-a u rješavanju globalnih kriza.

Tokom debate u Njujorku biće razmotreno i pitanje izbora narednog lidera UN-a, pošto Guterresu ističe mandat krajem 2026.

Uz to, prema navodima diplomata, 15-člani Savjet bezbjednosti UN-a možda će održati sastanke na visokom nivou o Ukrajini, vještačkoj inteligenciji i Bliskom istoku, uključujući razgovore sa arapskim liderima, a mogući su i razgovori na visokom nivou i o Sudanu.

Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian trebalo bi da se obrati GS UN-a u srijedu, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu u četvrtak, dok palestinski predsjednik Mahmoud Abbas neće biti lično prisutan jer nije dobio američku vizu.

Među temama u fokusu biće i rusko-ukrajinski rat - ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i ruski ministar spoljnih poslova Sergey Lavrov obratiće se učesnicima debate.

Generalna debata - godišnji sastanak šefova država i vlada na početku zasjedanja, održava se uglavnom od devet do 14.45 i od 15 do 21 sat po lokalnom vremenu.

Tokom zasjedanja je, na marginama debate, predviđeno i više sastanaka na visokom nivou.

U srijedu o klimatskim promjenama

Prema agendi, u srijedu, 23. septembra, biće održan događaj na visokom nivou o klimatskim akcijama i pravednoj tranziciji.

Svjetski lideri će razmatrati napredak i načine za ubrzanje energetske tranzicije, jačanje energetske bezbjednosti, unapređenje klimatske pravde i zaštitu ljudi od klimatske krize, 10 godina nakon Pariskog sporazuma.

Istog dana biće održan i sastanak povodom 40. godišnjice Deklaracije UN-a o pravu na razvoj, usvojene 1986. godine.

Sastanak će biti posvećen pitanjima ljudskog dostojanstva, slobode, jednakosti i pravde, kao i inkluzivnom, održivom i participativnom razvoju.

Za četvrtak, 24. septembar, zakazan je plenarni sastanak na visokom nivou posvećen egzistencijalnim prijetnjama koje predstavlja porast nivoa mora.

Globalni lideri, stručnjaci i drugi učesnici razgovaraće o zajedničkom razumijevanju problema, političkom rukovodstvu i međunarodnoj saradnji, kao i o razvoju sveobuhvatnih rješenja i konkretnih obaveza.

Sastanak na visokom nivou o prevenciji, pripremljenosti i odgovoru na pandemije biće održan u petak, 25. septembra.

Cilj je mobilizacija političke volje na nacionalnom, regionalnom i međunarodnom nivou.

Sastanak će biti vođen temom "Njegovanje multilateralnog i međugeneracijskog pristupa sprečavanju, pripremi i odgovoru na pandemije i vanredne situacije u javnom zdravlju, kroz principe jednakosti i solidarnosti", a trebalo bi da bude završen usvajanjem političke deklaracije dogovorene konsenzusom.

Za ponedjeljak, 28. septembar, predviđen je sastanak povodom 25. godišnjice usvajanja Durbanske deklaracije i Programa akcije.

Dokumenti, usvojeni na Svjetskoj konferenciji protiv rasizma 2001. godine u Južnoj Africi, predstavljaju okvir za međunarodne napore protiv rasizma, rasne diskriminacije, ksenofobije i s tim povezane netolerancije.

Tema sastanka biće "Mobilizacija globalne javne podrške za potpuno i efikasno sprovođenje Durbanske deklaracije i Programa akcije".

Dan kasnije, 29. septembra, biće održan plenarni sastanak na visokom nivou povodom Međunarodnog dana potpunog uništenja nuklearnog oružja.

Guterres: Raditi na rješavanju problema

Na početku Generalne debate, Guterres je predstavio svoj izvještaj o radu svjetske organizacije, ističući da se linije rascepa u današnjem svijetu proširuju i da svijet mora zajedno da radi u "međuzavisnosti" kako bi riješio probleme.

"Linije rascepa u našem svijetu su sve šire", upozorio je Guterres, koji napušta funkciju krajem godine jer mu ističe mandat.

On je kao ključne probleme naveo geopolitičke sukobe, klimatsku krizu i brzi razvoj vještačke inteligencije.

Umjesto da dopuštamo da svijet i dalje srlja u rasparčavanje i nepovjerenje, Guterres je pozvao na "svijet izgrađen na međuzavisnosti i podržan gustom mrežom ekonomskih, političkih, socijalnih i tehnoloških veza".

Brazilu potrebna saradnja

Predsjednik Brazila Luiz Inasio Lula da Silva poručio je u obraćanju da Brazil ne potcjenjuje pretnju koju predstavlja organizovani kriminal i da je spreman za borbu protiv kriminalnih grupa koje operišu u zemlji i preko granica.

Lula je istakao da je Brazilu potrebna međunarodna saradnja, a ne spoljni nadzor.

"Ne trebaju nam nosači aviona da patroliraju našim vodama. Treba nam saradnja koja će zaustaviti protok oružja i novca koji podstiču kriminal", rekao je Lula, dodajući da je prenio tu poruku američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

Vučić sa Von der Layen

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić razgovarao je danas sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen tokom zasjedanja Generalne skupštine UN i izrazio uvjerenje da će Srbija ubrzati svoj put ka članstvu u EU.

"Imao sam priliku da u kratkom razgovoru sa Ursulom von der Leyen izrazim iskrenu zahvalnost za sve što je činila za Srbiju u prethodnim godinama. Vjerujem da će Srbija, bez obzira na ishod izbora, ubrzati svoj put ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji", napisao je Vučić na Instagram nalogu.