ADVERTISEMENT

U izjavi za Fox News poručio je da će, ukoliko im Oman stane na put, SAD odgovoriti bombardovanjem. CNN je ovu izjavu analizirao u okviru najnovijih dešavanja na Bliskom istoku.

Ipak, prema ocjeni CNN-a, Omanu se teško može zamjeriti ukoliko takvu prijetnju ne doživi kao razlog za veliku zabrinutost.

Objašnjenje je jednostavno. Trump, koji je ranije često upozoravao na opasnost od državnih lidera koji prijete, ali svoje prijetnje ne provode, i sam je posljednjih mjeseci iznio veliki broj prijetnji koje su ostale samo na riječima.

Štaviše, sve više djeluje da je njegova politika prema Iranu postala niz upozorenja i ultimatuma koje nije spreman realizovati – pod pretpostavkom da ih je ikada zaista namjeravao provesti.

Takav pristup, kako bi vjerovatno svojevremeno upozorio i sam Trump, može oslabiti kredibilitet američkih zahtjeva i smanjiti vjerovatnoću da će države poput Omana odlučiti da ih slijede.

Iran je, čini se, već zauzeo upravo takav sta

Trumpov niz prijetnji tokom sukoba s Iranom teško je zanemariti. U mnogim slučajevima iznosio je konkretne zahtjeve i određivao rokove. Međutim, nakon isteka tih rokova američki predsjednik bi uglavnom odustajao od ranije najavljenih napada.

To se nije događalo zato što bi Iran ispunio ono što je Washington tražio. Umjesto toga, Trump bi najčešće ponudio neki drugi razlog za odustajanje, tvrdeći da se otvorila mogućnost postizanja dogovora.

Takva očekivanja, međutim, svaki put bi se pokazala neosnovanim.

Sve više se stječe utisak da Trump pokušava pronaći izlaz iz vlastitih prijetnji. Kako podsjeća CNN, među njima su se ranije nalazile i izjave o mogućem uništenju iranske civilizacije, kao i prijetnje napadima na različite objekte civilne infrastrukture, što bi u određenim okolnostima moglo predstavljati ratni zločin.

Broj prijetnji koje su na kraju ostale samo politički pritisak ili blef nastavio je rasti.

Uništenje mosta ili elektrane

Trump je, naprimjer, 22. jula izjavio da će, za svaki iranski napad na brod u Hormuškom moreuzu, Sjedinjene Američke Države bombardovati i uništiti "jedan most ili elektranu".

Ujedinjeni Arapski Emirati nakon toga su Iran optužili za nekoliko napada na brodove naftne kompanije Abu Dhabi National Oil Company. Međutim, nema naznaka da je Trump naredio napade na iransku infrastrukturu.

Američki predsjednik je u više navrata također najavljivao mogućnost velikih napada na Iran, iako pritom nije uvijek iznosio konkretne zahtjeve. Ni ti napadi zasad nisu izvedeni.

Istovremeno se nameće pitanje može li SAD uopće priuštiti takvu operaciju, posebno zbog mogućih ograničenja u zalihama municije i projektila.

Cijela priča ima i važnu stratešku dimenziju.

Američke vlasti nemaju potpuni uvid u sve pregovore koji se vode iza zatvorenih vrata, ali Iran vrlo dobro zna koliko je Trump u prošlosti popuštao nakon izricanja prijetnji.

Malo je dokaza da je Teheran u tim trenucima zaista bio blizu prihvatanja nekog dogovora. Međutim, iranske vlasti sigurno imaju vlastitu procjenu o tome koliko je Trump preuveličavao navodni napredak u pregovorima.

Važan signal

Čak i ako su Iranci američkom predsjedniku davali određene razloge za optimizam, činjenica da to nikada nije dovelo do trajnog sporazuma trebala bi biti važan signal. U jednom trenutku bilo bi logično očekivati da predsjednik SAD-a, prije povlačenja prijetnje, zatraži konkretan ustupak.

Trump je povremeno i sam sugerisao da ga Iran možda pokušava zavlačiti i da se iranskim obećanjima ne može vjerovati. Uprkos tome, nije odustajao od pregovora.

Djelotvornost njegovih prijetnji dodatno slabi još jedna činjenica – Trump ih izriče veoma često, i to ne samo u kontekstu sukoba s Iranom.

Prijetnje vojnom akcijom

Tokom drugog mandata Trump je pokazao da nije naročito suzdržan kada je riječ o upotrebi američke vojne sile. Sjedinjene Američke Države dosad su izvele napade u sedam država, a Iran je posljednja među njima.

To bi Omanu svakako moglo biti dovoljno da ozbiljno razmotri moguće posljedice ignorisanja Trumpovih zahtjeva. Ipak, većina dosadašnjih američkih napada nije bila usmjerena protiv vladajućih režima, već protiv terorističkih organizacija.

Istovremeno, Trump je zaprijetio vojnom akcijom ili ostavio otvorenom mogućnost napada na još veći broj država. Oman je sedma zemlja kojoj je zaprijetio, a koju barem zasad nije napao. Na toj listi su još Kanada, Kolumbija, Kuba, Grenland, koji je dio Danske, Meksiko i Panama.

Kada se sve sabere, proizlazi da je Trump tokom svog drugog mandata napao ili zaprijetio napadom na približno jednu od svakih 13 država u svijetu.