Razdoblja ekstremnih vrućina postaju sve češća, intenzivnija i dugotrajnija kako klimatske promjene zagrijavaju planetu, objavila je u utorak Svjetska meteorološka organizacija, agencija Ujedinjenih nacija, upozorivši da su značajnije promjene počele sa poznatim vrelim evropskim ljetom 1976. godine.
ADVERTISEMENT
Ovog ljeta dijelovi Evrope prolaze kroz svoj peti toplotni talas, obilježen sušom, šumskim požarima i rekordno visokim temperaturama, prenosi HRT.
„Ekstremne vrućine postaju sve češće, intenzivnije, traju duže i zahvataju mnogo šira područja nego u prošlosti, u vrijeme hladnijih klimatskih uslova“, rekao je na konferenciji za novinare u Ženevi John Kennedy, rukovodilac odjeljenja za informacije o promjeni klime Svjetske meteorološke organizacije.
Upozorio je da trenutni obrazac toplote širom Evrope, kontinenta koji se najbrže zagrijava, odražava međudjelovanje između upornog obrasca sistema visokog pritiska na sjevernoj hemisferi i toplije klime.
„Visokotlačni sistemi zadržavaju topao vazduh, smanjuju naoblaku i blokiraju prodor hladnijeg vazduha, omogućavajući tako da se nad velikim područjima danima ili sedmicama nakuplja toplota. El Ninjo, prirodni klimatski obrazac koji obično povećava globalne temperature, ove godine nije doprinio porastu temperatura ni vrućinama u Evropi, s obzirom na to da su u tropskom Pacifiku uslovi trenutno neutralni“, dodao je Kennedy.
Promjene nastupile u posljednjih 50 godina
Kennedy je iznio podatak prema kojem je ljeto 1976. obilježio obrazac visokotlačnih i niskotlačnih sistema, koji je uglavnom sličan onima koje primjećujemo ove godine, ali je rekao da je ishod znatno drugačiji zbog više decenija globalnog zagrijavanja.
„Vremenski uslovi u junu 1976. godine rijedak su primjer izolovanih područja u kojima su vladale iznadprosječne temperature u mnogo hladnijem svijetu, dok je danas slika obrnuta, što znači da u većem dijelu svijeta vladaju iznadprosječne temperature, a samo je nekoliko izolovanih hladnijih regija“, rekao je Kennedy, dodavši da su izuzetno topla morska voda i suvo tlo širom Starog kontinenta dodatno povećali temperature.
„Toplotni talasi u Sredozemlju i vodama zapadno od Evrope podstiču sve toplije uslove na kopnu, pružajući dodatnu pozadinsku toplotu za trajne sisteme visokog pritiska“, naveo je, podsjetivši da i suva tla pojačavaju toplotu jer se zagrijavaju brže nakon što se iscrpi sva vlaga.
„Mnogi nabrojani faktori spajaju se i rezultiraju rekordnim temperaturama i vrućinom ove godine“, zaključio je Kennedy.