ADVERTISEMENT

Danas se, međutim, na istu prijetnju gotovo niko više ne obazire, piše CNN.

Glavni razlog za to je presuda Vrhovnog suda Sjedinjenih Američkih Država iz februara, kojom je predsjedniku oduzeto njegovo najmoćnije carinsko oružje, ostavljajući mu znatno ograničenije mogućnosti za provođenje prijetnji. Ipak, to nije spriječilo Trumpa da pokuša ponovo.

Donald Trump je na društvenoj mreži Truth Social objavio da će se svaka evropska zemlja koja uvede porez na digitalne usluge “odmah suočiti sa carinom od 100 posto na svu robu koja se šalje u Sjedinjene Američke Države”, dodajući da će ta mjera “nadjačati” postojeće trgovinske sporazume.

Pojam “digitalne usluge” obuhvata širok spektar poslovanja, od oglasa kompanije Google do streaminga na Spotifyju. Porezi na te usluge osmišljeni su kako bi vladama omogućili prikupljanje prihoda od velikih kompanija koje posluju na internetu, čak i ako te firme formalno ne ostvaruju profit.

S obzirom na to da su mnoge od najvećih tehnoloških kompanija američke, Trump je i ranije tvrdio da ih ovakvi porezi nerazmjerno pogađaju. S tom procjenom se u nekim slučajevima složila i Kongresna istraživačka služba SAD-a, koja je zvanično nestranačka institucija.

Prije nekoliko mjeseci, kada je Trump provodio slične prijetnje, pozivao se na Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlaštenjima iz 1974. godine. Njegova administracija tvrdila je da mu taj zakon daje ovlasti za brzo uvođenje carina. Nijedan prethodni predsjednik nije koristio taj zakon na takav način, a Vrhovni sud je na kraju presudio da je time prekoračio svoja predsjednička ovlaštenja.

“Kada Kongres daje ovlasti za uvođenje carina, to čini jasno i uz pažljivo definirana ograničenja. U ovom slučaju to nije bio slučaj”, napisao je predsjednik Vrhovnog suda John Roberts u mišljenju većine.

Jeffrey Schwab, viši savjetnik i direktor parničnih postupaka u Liberty Justice Centeru, koji je vodio slučaj pred Vrhovnim sudom, izjavio je jučer za CNN:

“Nijedna ovlast za uvođenje carina koju je Kongres dao predsjedniku ne dopušta mu da to radi kad god poželi. Sve dok se ne slijede propisane procedure i ne ispune zadani uslovi, predsjednik ne može uvoditi carine.”

Nakon februarske presude, administracija se okrenula složenijem planu B: jedinstvenoj carini od 10 posto, koja ističe narednog mjeseca. Predsjednik je također pokrenuo niz istraga prema američkom trgovinskom zakonu poznatom kao Odjeljak 301, što bi na kraju moglo dovesti do viših carina, ali bi za to mogli biti potrebni mjeseci.

Tokom svog prvog mandata Trump je pokrenuo nekoliko istraga prema Odjeljku 301 zbog poreza na digitalne usluge u evropskim zemljama. Međutim, one na kraju nisu rezultirale višim carinama, već su korištene kao sredstvo pritiska u pregovorima.

I dalje postoji mogućnost da će Trump i ovoga puta posegnuti za tim istragama kako bi ubrzao proces. Ipak, s obzirom na ograničenja američkog trgovinskog zakona, trenutne prijetnje carinama od 100 posto zasad djeluju više kao politička poruka nego kao realno provediva mjera, zaključuje CNN.