ADVERTISEMENT

Velika zavisnost Evrope od uvoza energije učinila ju je izloženom naglom rastu cijena. Dugoročno, Evropa računa na zamjenu fosilnih goriva lokalnom proizvodnjom energije s niskim emisijama ugljika kako bi se oslobodila zavisnosti od nestabilnih cijena nafte i plina.

Kratkoročna rješenja teško je pronaći.

Neke zemlje EU sumnjaju da Unija, čijih 27 članica ima veoma različite energetske sisteme i nacionalne poreze na energiju, može ublažiti kratkoročni rast cijena izazvan poremećajima na globalnom tržištu, piše Reuters.

Evropski lideri odbacili su direktno učešće u američko-izraelskim vojnim operacijama protiv Irana.

Oprezni su da ne budu uvučeni u nepredvidiv sukob čije ciljeve ne razumiju u potpunosti i koji nije popularan među njihovim građanima.

Time procjenjuju da su koristi od ostajanja po strani veće od brojnih rizika po transatlantske odnose, koji su već pod velikim pritiskom zbog različitih pitanja - od rata u Ukrajini do trgovinskih sporova oko carina.

Iako nije nagovijestio da planira kažnjavati saveznike iz NATO-a, američki predsjednik Donald Trump je rekao da su napravili "vrlo veliku grešku" jer se nisu pridružili Sjedinjenim Američkim Državama u vojnim operacijama protiv Irana.

Merz je u srijedu, 18. marta, rekao njemačkim zastupnicima da se slaže kako Iranu ne smije biti dopušteno da predstavlja prijetnju susjedima, ali je izrazio sumnju u opravdanost američko-izraelskog rata.

"Do danas ne postoji uvjerljiv plan kako bi ova operacija mogla uspjeti. Vašington nas nije konsultovao i nije rekao da je europska pomoć potrebna", rekao je zastupnicima.

"Mi bismo savjetovali da se ne ide ovim putem, na način na koji se to sada radi."

Ministar odbrane Njemačke Boris Pistorius bio je jednako direktan kao i njegov šef u ponedjeljak: "Ovo nije naš rat, mi ga nismo započeli."

U skladu sa stavom Njemačke, francuski predsjednik Emmanuel Macron takođe je rekao: "Mi nismo strana u ovom sukobu."