Norveški ministar obrane Tore Sandvik pokazujući kartu svijeta iz arktičke perspektive rekao je da je najkraća putanja projektila do velikih američkih gradova vodi preko Arktika, blizu Sjevernog pola i Grenlanda, kazao je za Financial Times.
ADVERTISEMENT
"Interkontinentalni balistički projektil leti brzinom od sedam kilometara u sekundi. Od lansiranja do udara u veći američki grad prođe samo 18 minuta", pojašnjava Sandvik, dodajući kako je to pitanje "obrane domovine" za cijeli NATO, prenosi Index.
Upravo je pojačani interes američkog predsjednika Donalda Trumpa za Grenland, koji je kulminirao prošlosedmičnim dogovorom s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, preusmjerio fokus Saveza na arktičku sigurnost, što je tema na koju nordijske zemlje upozoravaju već desetljećima.
Rusko vojno jačanje
Nakon završetka Hladnog rata, gotovo sve arktičke države, uključujući Rusiju i SAD, smanjile su vojnu prisutnost u regiji i zatvorile baze. Međutim, Rusija je pod vodstvom Vladimira Putina još 2000-ih godina započela vojnu i gospodarsku revitalizaciju Arktika, znatno prije zapadnih sila.
Danas Moskva, koja kontrolira otprilike polovinu kopnene mase i voda regije, ima više od 40 vojnih objekata duž arktičke obale, uključujući baze, zračne luke i radarske postaje. Arktik je ključan za rusku nuklearnu doktrinu. Na poluotoku Kola smještena je Sjeverna flota, koja upravlja sa šest od dvanaest ruskih nuklearnih podmornica.
"Sjeverna flota, a osobito njezine podmornice, okosnica su ruskog strateškog odvraćanja. Zbog svoje važnosti, flota se neprestano modernizira", kaže Ondrej Ditrych s Instituta Europske unije za sigurnosne studije.
Rusija također održava visoku razinu pripravnosti na svom nuklearnom poligonu na Novoj Zemlji, gdje je prošlog listopada testirala krstareću raketu Burevestnik na nuklearni pogon, te promiče Sjeverni morski put kao znatno kraću trgovačku rutu između Kine i Europe.
Zabrinutost nordijskih zemalja
Ruski susjedi s rastućom zabrinutošću prate ovaj razvoj događaja i pozivaju NATO na veći angažman, što je dosad imalo ograničenog uspjeha.
"Znamo da su Rusi pojačali aktivnosti na sjeveru. Sigurnosna situacija je takva da se, s otapanjem polarnog leda, Kina uzdiže kao regionalni hegemon s globalnim interesima. Sami su se prozvali 'nacijom bliskom Arktiku'", rekao je Sandvik.
Danska premijerka Mette Frederiksen ističe:
"NATO mora pojačati svoj angažman na Arktiku. Obrana i sigurnost na Arktiku tiču se cijelog Saveza." Vrhovni vojni časnik NATO-a, admiral Giuseppe Cavo Dragone, potvrdio je da je Arktik "područje od velikog interesa" za Savez. Nekoliko članica, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Francusku, pojačalo je obuku u arktičkim uvjetima.
U martu će se u sjevernoj Norveškoj održati vježba Cold Response, na kojoj će oko 25.000 vojnika iz cijelog Saveza, uključujući 4000 američkih, vježbati ratovanje u teškim zimskim uvjetima.